Bliski susreti jezične vrste
Bliski susreti jezične vrste prvi je podcast o jeziku u Hrvatskoj i regiji. Istražuje ulogu jezika u različitim profesijama poput pilotiranja, psihoterapije i prava. Ugošćuje stručnjake iz tih područja te analizira frazeme, slogane i druge jezične zanimljivosti.
Epizode
Ep. #248 – Oda jeziku (Vol. II)
U jeziku smo svi umjetnici jer imamo alat za stvaranje, mijenjanje i bojanje jezika. U vol. II nastavljamo s random fascinacijama i opsesijama koje zamjećujemo u jeziku – o tome zašto nastaju nadimci i što je u njima lijepo, što znači kad je tišina glasna, zašto nam se događaju Freudove omaške, a divimo se i neprevedivim riječima. --Podržite naš rad kavicom (već od 2 €):www.buymeacoffee.com/bsjvPr
Ep. #247 – Oda jeziku (Vol. I)
Što se to fascinantno krije u poeziji, a što u psovkama? Kako jezik postaje kanalom za impresiju i ekspresiju? U prigodno nazvanoj pomalo filozofskoj epizodi – oda jeziku – govorimo o raznim aspektima govora, pisma i znaka koji nas univerzalno oduševljavaju iako ih možda uzimamo zdravo za gotovo. --Podržite naš rad kavicom (već od 2 €):www.buymeacoffee.com/bsjvPredložite gosta, teme i dajte svoj o
Ep. #246 – Forenzička lingvistika
Koliko toga može otkriti – i sakriti – jezik? Lingvisti u forenzici analiziraju anonimne prijetnje i ucjene, oproštajna pisma i sporna priznanja, pa i plagijate. U novoj epki o tome kako lingvisti pomažu u istrazi, što se sve može iščitati iz sintakse, interpunkcije i odabira riječi i zašto ipak ne postoji nepogrešivi “jezični otisak prsta”.--Podržite naš rad kavicom (već od 2 €):www.buymeacoffee.
Ep. #245 – Strani jezik, druga osobnost?
Možda ste to i sami primijetili – na stranom jeziku glas vam je dublji, više gestikulirate rukama, govorite brže, a i možda ste i samopouzdaniji? Propitkujući osobna iskustva i sagledavajući nekolicinu znanstvenih istraživanja nastojimo otkriti – usvajamo li učenjem novog jezika i nešto izvanjezično, kulturalno i mijenja li nas to, a ako da, zašto?--Podržite naš rad kavicom (već od 2 €):www.buyme
Ep. #244 – Jezik i identitet
Wilhelm Von Humboldt je rekao: “Bilo bi podjednako prikladno reći da svekoliki ljudski rod posjeduje samo jedan jezik i da svako ljudsko biće ima svoj poseban jezik”. Ali koliku ulogu jezik igra u formiranju identiteta? U kojoj je mjeri on važno identitetsko obilježje? Što je jezični identitet, a što identitet jezika i koliko se ta dva koncepta prožimaju?--Podržite naš rad kavicom (već od 2 €):www
Ep. #243 – Hrenovka + viršla = hrěnviršla. Međuslavenski jezik.
Živi smo. Nastasja je sudjelovala na ERASMUS programu “Međusobno razumijevanje slavenskih jezika” zajedno s Ukrajincima, Bugarima, Hrvatima, Česima, Poljacima i morao je svatko govoriti svoj materinski slavenski jezik. Je li im to pošlo za rukom ili bi im bilo lakše uz nekakav međuslavenski jezik?On postoji. Izumljen je 2006. godine kao svojevrstan slavenski esperanto, jezik za komunikaciju između
Ep. #242 – Osvrt na Jezični savjetnik za 21. stoljeće (Mate Kapović)
Sredinom 2024. Mate Kapović, redoviti profesor na Odsjeku za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, objavio je 'Jezični savjetnik za 21. stoljeće' odn. „praktičan priručnik za svaki dom“. Iako sam naziv djela asocira na često omraženu vrstu štiva u kojem se desetljećima izvornim govornicima poručuje da govore „nepravilno“, Kapović lingvističko-stručnim okom razbija često besmislene mitove o
Ep. #241 – Vozi Miško! Jezik pop kulture. Nove hrvatske riječi.
Korištenje referenci iz popularne kulture u razgovoru neizostavno je i nezaobilazno u gotovo svakom jeziku. Pokazuje upoznatost s izvanjezičnom situacijom, dosjetljivost i humor, kreativnost te obogaćuje jezični izraz i povezuje nas sa sugovornicima. Osim toga analiziramo i novotvorenice koje su ušle u uži krug natječaja za novu hrvatsku (ali i srpsku) riječ!Natječaj za novu hrvatsku riječ: 00:00
Ep. #240 – Jezik kviza. Morana Zibar
Morana Zibar, popularna lovkinja superpopularne Potjere, kao mala je upijala stripove, knjige i enciklopedije koje su roditelji donosili u kuću. Radila je i svoje novine, na indigo papiru, pa je tiraža bila – dva. Ljubav prema riječima i njihovim kombinacijama odvela ju je na studij jezika i književnosti pa u prevođenje, a negdje 2008. i na prvi pub kviz.Za Bliske „živahna vjeverica“ (Insta bio) p
Ep. #239 – Jezik protesta
Protesti možda najbolje uprizoruju što znači kad tvrdimo da je jezik alat, kist, oružje. Ovih dana u Srbiji primjećujemo (i analiziramo) njegovu hrabrost, kreativnost i autoritet, a prije svega–ogoljenost. Kad vidimo kako se jezik primjenjuje, shvaćamo i koliko je neizostavan dio društvenih promjena.--Podržite naš rad kavicom (već od 2 €):www.buymeacoffee.com/bsjvPredložite gosta, teme i dajte svo
Ep. #238 – Poštapalice
Svi ih koristimo, zar ne? Bi li vas onda trigerirala sljedeća rečenica iz jednog znanstvenog rada: „U pravilu se poštapalicama služe govornici skromnoga rječnika“?
Izazvali smo navedenu hipotezu i porazgovarali o onome što mnoge često iritira – upotreba poštapalica. Smislili smo svoju podjelu, sagledali zašto ih koristimo te analizirali savjete za govornike i slušatelje – ali ne o tome kako presta
Ep. #237 – Jezik gradišćanskih Hrvatov. Katharina Tyran
Katharini Tyran, izvanrednoj profesorici slavistike na Sveučilištu u Helsinkiju, materinski je jezik gradišćanskohrvatski. Njime govore pripadnici hrvatske manjine u svojevrsnim jezičnim oazama u istočnoj Austriji (Burgenland/Gradišće), zapadnoj Mađarskoj i Slovačkoj.
Je li to hrvatski kakav je nekad bio? Autorica knjige “Identitativno svrstavanje uz granicu – Rasprave o jeziku i pripadnosti kog
Ep. #236 - 1000 zašto, 1000 zato - o jeziku (LIVE from Škripa pub)
Milenijalci, naša najbrojnija skupino slušatelja, sigurno ste odrastajući u obiteljskoj kući imali genijalnu knjigu 1000 zašto, 1000 zato. U njoj ste mogli pronaći ilustrirane odgovore na pitanja poput – Zašto je nebo plavo?
Takvu smo epizodu, u nešto kraćem obliku, htjeli snimiti o – jeziku. Pitamo se mi, a pita nas i live publika: Zašto/kako je nastao jezik? Zašto se znakovni ne uči u školama?
Ep. #235 - Romski jezik
Romski jezik porijeklom je novoindijski, a po riječima koje je preuzeo iz drugih jezika, moguće je pratiti migraciju i raspršivanje Roma (Sinta, Lovara, …). Njihov je jezik često bio neka vrsta tajnog koda, pružajući sigurnost stoljećima marginaliziranoj i potlačenoj manjini.
Danas se romané/s/ govori u mnogim zajednicama diljem Europe, a i bez jedinstvenog, standardnog jezika (za koji postoje i
Ep. #234 – Jezik dirigiranja. Antoaneta Radočaj-Jerković
Antoaneta Radočaj-Jerković je višestruko nagrađivana dirigentica i glazbena pedagoginja. Specijalizirala se za vođenje mladih pjevačkih zborova s kojima je ostvarila brojne uspjehe –s vokalnim ansamblom Brevis je 2013. godine održala koncert u dvorani Carnegie Hall u New Yorku.
U podcastu razmatramo dodirne točke jezika i dirigiranja – je li dirigiranje univerzalni jezik? Kako dirigent prenosi za
Ep. #233 – Što radi sudski tumač? Tomislav Kojundžić
Sudske tumače država ovlašćuje da prevode, na zahtjev raznih javnih tijela, usmeno ili pismeno s hrvatskog jezika na strani ili sa stranog jezika na hrvatski (ili strani) jezik. Kako to izgleda u praksi, a pod praksom mislimo npr. u sudnici, pa i zatvoru, ispričat će Tomislav Kojundžić, s.t. za njemački i ruski jezik.
Od toga kako se jamstvenikom uvezuje pisani prijevod, do ne tako ugodnih anegdo
Ep. #232 - Riječi / reči (hrvatski i srpski vol. III)
Teško je, a i za ovaj format i nepotrebno, definirati što ‘riječ’ jest, stoga smo ih podijelili u kategorije: nostalgična riječ, omiljena riječ iz tvog i tuđeg dijalekta, riječ koja opisuje tvoju zemlju i dr. Zamolili smo slušatelje da nam jave svoje. Avaj, da se ne zamajavamo opisom, predmnijevamo da će vas epka ponešto i naučiti.
--
Podržite naš rad kavicom (već od 2 €):
www.buymeacoffee.com/bs
Ep. #231 – O jeziku/govoru Arbanasa i jezičnoj održivosti. Klara Bilić Meštrić
S kolegicom Lucijom Šimičić, Klara Bilić Meštrić objavila je knjigu „Arbanaški na raskrižju. Vitalitet i održivost jednog manjinskog jezika“. Izvornici govornici arbanaškog prozvali su je čuvaricom jezika.
Kruna je to istraživačkog rada (2015-16. g.) koji je za cilj imao promicati višejezičnost u Zadru, gdje su u zajednici Arbanasa između ostalog i sagledavali pitanje opstojanja ovog ugroženog j
Ep. #230 – O frazemima od A do Živjeti u oblacima. Jelena Parizoska
Jelena Parizoska, docentica na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, doktorirala je na frazemima u hrvatskom i engleskom jeziku pod mentorstvom Marije Omazić, gošće ovog podcasta. Kasnije je objavila knjigu (Frazeologija i kognitivna lingvistika) te ko-autorirala mrežni frazeološki rječnik hrvatskog jezika (https://lexonomy.elex.is/#/frazeoloskirjecnikhr).
U podcastu ćakulamo o frazemima od A do Živje
Novosti (telemach, YouTube, promjena tempa)
Obavijesti iz središnjice!
www.linktr.ee/bliskisusreti
www.buymeacoffee.com/bsjv
https://www.youtube.com/playlist?list=PL8mo50pgDSnA0RFGO5AYe7BHMabdIFTJE
https://telemach.hr/otkrij-eon
--
Podržite naš rad kavicom (već od 2 €):
www.buymeacoffee.com/bsjv
Kompletna priprema i dodatne pogodnosti dostupne su za članove (10 €/ mj.)
www.buymeacoffee.com/bsjv
Predložite gosta, teme i dajte svoj osvrt:
Ep. #229 – O podučavanju hrvatskog kao stranog jezika. Sanda Lucija Udier (Croaticum)
Sanda Lucija Udier više od 20 godina podučava hrvatski u Croaticumu – centru za hrvatski kao drugi i strani jezik koji djeluje pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zanimljivo je to mjesto, tvrdi, jer se po polaznicima jako dobro uočavaju trendovi u svijetu – ako je kriza u Brazilu, centar je pun Brazilaca, slično je sa Sirijcima, a u devedesetima je bilo puno Kineza.
U podcastu analiziramo tzv. k
Ep. #228 – O jezičnoj arhitekturi političke komunikacije. Marijana Grbeša-Zenzerović.
Područja interesa Marijane Grbeša-Zenzerović, redovite profesorice na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, su politički marketing, teorija političkog komuniciranja te mediji i javnost. Objasnit će kako se diskurs političara kroz godine mijenjao, zašto je on danas nepristojniji, vulgarniji, radikalniji te kako određena skupina političara to vješto koristi kako bi se približila biračima.
Povezu
Ep. #227 – Sleng kao odrednica identiteta (mladih). Anita Skelin Horvat
Anita Skelin Horvat je predstojnica Zavoda za lingvistiku FFZG-a. Doktorirala je s temom Hrvatski sleng kao odraz identiteta mladih. Istražujući jezik zagrebačkih i splitskih srednjoškolaca u dva navrata – 2008. i 2023. – uočila je zanimljive trendove.
Autorica knjige „O jeziku i identitetima hrvatskih adolescenata“ pojasnit će i kako se razvio sleng, njegova obilježja, što je značio za mlade ne
Ep. #226 - Hrvatski i srpski vol. II
Ćirilica i latinica. Natječaji za novu hrvatsku/srpsku riječ. Šatrovački. Dijalektalna i regionalna raznolikost. Jezične politike nakon raspada Jugoslavije. I kako nam međusobno zvuče jezici. Hrvat i Srpkinja u nastavku istoimene epizode #132.
--
Podržite naš rad (već od 2€):
www.buymeacoffee.com/bsjv
Predložite gosta, teme i dajte svoj osvrt:
forms.gle/nZ6tJTKuQysct3jQ7
Sve o podcastu (platfor
Ep. #225 – Bugarski jezik, dodiri s hrvatskim, književnost, prijevod. Ksenija Banović (DHKP)
Ksenija Banović, redovna članica Društva hrvatskih knjiž. prevodilaca, nagrađivana je književna prevoditeljica za bugarski jezik. U diplomskom radu piše da je recepcija pojedine nacionalne književnosti u prijevodu određena u najvećoj mjeri političkim kontekstom određenog razdoblja, a za podcast razjašnjava tezu na primjeru bugarske književnosti na hrvatskom.
Zašto smo si mi i Bugari tako blizu, a
Ep. #224 – Korisni mrežni jezični izvori i alati
Guglanjem riječi ili izraza vjerojatno ćete doći do Hrvatskog jezičnog portala i Haschecka, no mnogi se drugi izvori i alati kriju u jezičnom ‘undergroundu’.
Redom kojim se navode u epki:
Hrvatski jezični portal - https://hjp.znanje.hr/
Baza frazema hrvatskog jezika - http://frazemi.ihjj.hr/
Kolokacijska baza hrvatskog jezika - http://ihjj.hr/kolokacije
Baza metafora - https://metanet.hr/
Matur
Ep. #223 – BKS u Njemačkoj, pripovijedanje BiH autora, poetika melankolije. Davor Beganović
Davor Beganović veliki dio karijere proveo je podučavajući u Njemačkoj BKS – Bosnisch, Serbisch, Kroatisch - na Sveučilištu u Konstanzu i Tübingenu. Iz prve ruke razjašnjava kako ondje podučava naše jezike, s kojim ih motivima studenti upisuju te stanje (jugo)slavistike nekad i danas.
Sa znanstvene strane pak proučava južnoslavensku književnost 20. i 21. stoljeća stoga će za podcast ispričati kak
Ep. #222 – Zakon o hrvatskom jeziku, standard, šizoglosija. Anđel Starčević
Za Anđela Starčevića, docenta na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku totalitarni je pokušaj utjerivanja straha od jezika i stvaranja šizoglosije (stanje nesigurnosti govornika koji je postiđen vlastitim jezikom).
Tvrdnje potkrepljuje člancima iz Ustava RH, Opće deklaracije o ljudskim pravima i drugim hrvatskim i međunarodnim zakonima, ali i lingvističkim pogledom
Ep. #221 – Kratak pregled hrvatskih narječja
Umjesto ‘kaj’ čut ćete i kuj, kej, koj, ke, a 'ča' je ponegdje ca, če, čo. Od štokavskog 'što' učestaliji je 'šta'. O rasprostranjenosti, brojnosti, kojekakvim oazama uz isječke iz Našeg malog mista, Gruntovčana i Prosjaka i sinova.
Kajkavski rječnik: https://kajkaviana.hr/viralni-kajkavski-rjecnik-inicijativa-za-ocuvanje-kajkavskog-govora/
Čakavske besede: http://os-turnic-ri.skole.hr/cakavski-
Ep. #220 – "Jezik je dijalekt s vojskom i mornaricom"
Jezik je dijalekt s vojskom i mornaricom je duhovita lingvistička dosjetka koja komentira prestiž koji jezik – po hijerarhiji na vrhu – uživa spram dijalekta. Kako dolazi do uspostavljanja te hijerarhije? Na što se odnosi vojska i mornarica? I kakvu ulogu ovdje igra ideologija standardnog jezika?
--
Podržite naš rad kavicom (već od 2 €):
www.buymeacoffee.com/bsjv
Kompletna priprema i dodatne po
Ep. #219 – Djeca bez jezika
Divlja djeca (engl. wild children), neodgajana djeca (feral children) ili vučja djeca (wolf children) u najranijoj su dobi zatvarana u grozne prostore za život (podrume, pseće kućice) ili jednostavno ostavljana u šumi.
Kako se to odrazilo na njihovo jezično usvajanje?
--
Podržite naš rad kavicom (već od 2 €):
www.buymeacoffee.com/bsjv
Kompletna priprema i dodatne pogodnosti dostupne su za član
Ep. #218 – Lektorske intervencije. Željka Jeličanin (@hjzasve)
Posao lektora je jezično-stilski ispravljati i dotjerivati tekst koji je u pripremi za objavljivanje. Upravo time se na jednom medijskom portalu bavi Željka Jeličanin.
Na primjerima tekstova prije i poslije objave dobit ćemo uvid u to što se prilagođava – kako i zašto – standardnom jeziku kojeg su mediji nositelji. A osim toga, tu je neizostavna rasprava o pravopisima, standardu, preskriptivizmu
Ep. #217 – Mjesec hrvatske knjige, čitanje, razgovor i prevođenje. Anda Bukvić Pažin
Ambasadorica (Andasadorica) ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige je dopredsjednica Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Anda Bukvić Pažin. U drugom gostovanju u podcastu progovara o književnim prijevodima i o tome zašto su baš prevoditelji partneri ove manifestacije.
Osim prijevoda, vraća se osnovama – čitanju, no isto tako i učenju, točnije kako učiti učiti. A od zadnjeg gostovanja,
Ep. #216 – Jezik glazbe feat. Marko Glavica
Valpovčanin Marko Glavica više od 20 godina posvetio je glazbi. Završio je osnovnu glazbenu školu, u bendu Jovaliusu svira gitaru, vodio je zborove, a sada je mentor u Music Art Incubatoru (začetnika Slavena Batoreka) gdje na inovativne – i slobodne – načine stvara mlade glazbenike.
Sagledavajući put (zapisa) glazbe od srednjeg vijeka do današnjih trendova, Marko će proniknuti u ideju glazbe kao
Ep. #215 – Ugroženi jezici s prostora Hrvatske
Na popisu 24 najugroženija europska jezika nalaze se i tri jezika koja se govore u Hrvatskoj – arbanaški, istriotski i istrorumunjski. Potonji najviše govornika ima u – New Yorku.
--
Podržite naš rad kavicom (već od 2 €):
www.buymeacoffee.com/bsjv
Kompletna priprema i dodatne pogodnosti dostupne su za članove (10 €/ mj.)
www.buymeacoffee.com/bsjv
Predložite gosta, teme i dajte svoj osvrt:
form
Ep. #214 – Govor mržnje
U govoru mržnje postoje dvije suprotstavljene strane – 'mi' protiv 'njih' – a jezik postaje moćno sredstvo oblikovanja narativa kojim drugoga doživljavamo kao neprijatelja.
--
Podržite naš rad kavicom (već od 2 €):
www.buymeacoffee.com/bsjv
Kompletna priprema i dodatne pogodnosti dostupne su za članove (10 €/ mj.)
www.buymeacoffee.com/bsjv
Predložite gosta, teme i dajte svoj osvrt:
forms.gle/nZ
Ep. #213 – O slušanju audio knjiga s autoricama book&zvooka.
Ljubica Letinić i Lana Deban pokrenule su book&zvook, prvu aplikaciju za slušanje audio knjiga na hrvatskom jer tvrde da smo kao ljudska vrsta prvo slušali, a zatim čitali. Slušali smo i priče za laku noć stoga slušanje knjiga za nas ima dobre asocijacije.
Što sve znači snimiti audio knjigu? Kakve upute dobiva pripovjedač i koji dio ponavlja ako pogriješi? I koje prednosti slušanje knjige donosi
Ep. #212 – Ples kao jezik. Ana Lovrić, instruktorica argentinskog tanga.
Ako postoji govor tijela, kako govori tijelo koje pleše?
Ana Lovrić, profesionalna učiteljica argentinskog tanga, reći će da tijelo samo po sebi puno govori, a kad pleše – još više. Za ples u paru, tvrdi, ključno je aktivno slušanje koje na iznenađujući način sliči govornom jeziku. A učiti ples je kao učiti strani jezik.
--
Podržite naš rad kavicom (već od 2 €):
www.buymeacoffee.com/bsjv
Kompl
Ep. #211 – O jeziku psihoanalize. Željka Matijašević.
Željka Matijašević, redovita profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, magistrirala je i doktorirala na Cambridgeu u području psihoanalize i filozofije. Njezina područja interesa su teorijska i primijenjena psihoanaliza, utjecaj psihoanalize na književnost, film, kulturu te politička psihoanaliza. Autorica je pet znanstvenih knjiga.
O čemu zapravo govorimo kad govorimo o psihoanalizi i gdj
Ep. #210 – Jezik životinja
Pčela u košnici pleše u osmici, pokazujući gdje je nektar. Pod određenim kutem pokazuje smjer, a veličina kružnice pokazuje udaljenost. Što veća osmica, hrana je dalje.
Životinjski jezik na prvu je potpuno drugačiji od ljudskog. Na drugu saznajemo da i pčele i mravi dijele obilježja našeg jezika, poput ove iznad – razmještenost.
https://medium.com/@literaturemini123/what-is-language-properties-c
Ep. #209 – Abeceda
Alfabet jer prva slova su alfa, beta.
Azbuka (glagoljica/ćirilica) jer počinje s az, buki.
Tom logikom, ABeCeDa.
Definira se kao sustav i redoslijed grafema (slova) kojima se označavaju posebni fonemi (glasovi). U nekim jezicima 12, u nekim 30, čak i 58. Redoslijed više-manje ustaljen od prije Krista, osim u jednom koji reda po blizini nastanka glasa u ustima. Ukratko i osnovno o zajedničkoj os
Ep. #208 – Ogoljena snaga haiku poezije. Goran Gatalica.
Daruvarčanin Goran Gatalica pjesnik je čija je haiku poezija višekratno nagrađivana u Hrvatskoj i inozemstvu. U Japanu, kolijevci tradicionalnog haikua, osvaja nagradu „Katanogahara Monogatari“ u konkurenciji 3817 haiku pjesama od autora iz 39 zemalja svijeta. Svoje je najznačajnije haiku stihove objedinio u knjizi Noćni jasmin, s prijevodom na engleski, češki, francuski, talijanski, hindu i japan
Ep. #207 – Muke po gramatičkom rodu
Tkogod je učio strani jezik koji ima rodove, recimo njemački (der, die, das), zna kakve su to muke. Rod, onaj gramatički, nije isti kao u hrvatskom. Nisu sve imenice s istim sufiksom istog roda. A nema često baš ni logike.
Kako i zašto su nastali gramatički rodovi? Koji jezici ih imaju, koliko i zašto? I zašto neke starije udane žene u selima donjostubičke i gornjostubičke općine govore o sebi u
Ep. #206 – Jezik meteorologije i prognoze. Zoran Vakula
Zoranova profesorica hrvatskog mislila je da će on završiti u književnosti – od malih nogu pisao je rime, prozu, na indigo papiru dijelio svoje radove susjedima, a sastavljao je i križaljke. Godinama kasnije, u meteorologiju je unio kreativnost rima i dosjetaka. I kad nije na malim ekranima, u sklopu svoje naklade izdaje meteoslikovnice (Vjetropirastu, Oblačastu, Sunčastu, Pahuljastu i Kapljičastu
Ep. #205 – ChatGPT i usvajanje jezika
U chat.openai.com upišite: „Vodi dijalog sa mnom na engleskom. Svaki put izrazi svoje mišljenje i postavi pitanje. Tema su podcasti.“
ChatGPT je moćan alat za obradu prirodnog jezika. Može vam napisati formalan/neformalan e-mail, esej, sažeti članak itd. Iako ima nedostataka i isključivo je tekstualni alat, vrlo je koristan za treniranje i usvajanje jezika.
--
Pozivamo vas da ispunite ankete o s
Ep. #204 – Indoeuropeistika, jezična raznolikost svijeta, glag. vid i akcionalnost. Jurica Polančec
Friško pečeni viši asistent na Odsjeku za lingvistiku FFZG-a, Jurica Polančec, fasciniran je jezičnom raznolikošću. Zapravo, istaknut će, fasciniran je svime strukturalnome u jezicima svijeta.
Strast prema jezicima krenula je iz ljubavi prema povijesti preko studija lingvistike gdje se između ostalog bavi i jezicima svijeta – posebice onima s malo govornika koji su lingvistički kompleksniji. Sur
Ep. #203 – Jezik fitnesa i žargon gyma. Jezičar/fitness trener Andrej Smodlaka.
Od opisivanja estetike do funkcioniranja mišića, jezik bodybuildinga, weight liftinga i fitnesa ogledni je primjer jezika subkulture. Pun je anglizmima kojima se opisuje izvođenje vježbe (set, rep), stanje tijela (peeled, ripped) i anatomija mišića (biceps, lats, abs).
Kako licencirani fitnes trener koristi taj jezik kako bi kompleksnu strukturu izgradnje mišića i izvođenje vježbe objasnio polaz
Ep. #202 – Razvojni govorno-jezični poremećaji, uloga logopeda i roditelja. Ana Matić Škorić.
Ana Matić Škorić, postdoktorandica na Odsjeku za logopediju (ERF), bavi se razvojnim govorno-jezičnim poremećajima koji se javljaju u djece koja unatoč svim kognitivnim sposobnostima i adekvatnoj okolini nisu ipak uspjeli savladati jezik. Iz logopedske perspektive i na primjerima pojasnit će kako prepoznati kašnjenja u razvoju govora, čitanja, pisanja i komunikacije.
Istaknuti će što roditelj, k
Ep. #201 – Oj, ej, padežu!
Padež, jer casus (lat.) je pad. „Pada“ od nominativusa. U starijim gramatikama nominativ su zvali imenovnik, genitiv rođevnik, a kontroverzni vokativ bijaše zovnik. Godine 2008. redoslijed hrvatskih se mijenjao. Neki jezici ih imaju 17 i zadaju traume onima koji ih uče. A i mi se znamo pitati – 'utjehi' ili 'utjesi'?
Svašta pomalo o padežima u epki posvećenoj onima koji koriste naš podcast za uče
#200 – Hvala!
Isječak prve epizode. Isječak Anjinog prvog gostovanja. Fascinantne izjave gostiju. Pisma slušatelja. Važni miljokazi. Puno samohvale. I konačno - što je nama jezik?
Retrospektiva nakon prvih (!) 200 epizoda. Hvala što slušate 😊
--
Pozivamo vas da ispunite ankete o slušanosti (2-5 min):
forms.gle/nZ6tJTKuQysct3jQ7
Pretplatite se i saznajte više o podcastu:
www.linktr.ee/bliskisusreti
Pratite n
Ep. #199 - Sapir-Whorfova hipoteza
Ako Inuiti imaju mnogo više riječi za snijeg od nas, mogu li ga bolje percipirati, misliti o njemu?
Sapir-Whorfova hipoteza nalaže da jezik oblikuje naše misli, što znači da različiti jezici oblikuju misli različito. Zahvaljujući različitosti svoje strukture, jezici na različit način odslikavaju stvarnost, što utječe na doživljaj svijeta njihovih govornika.
--
Pozivamo vas da ispunite ankete o
Ep. #198 – Storytelling i jezik turizma. Pričopričateljica Josipa Šiklić (Purgerica)
„Nona bi krenula raditi njoke i pitala bi me – znaš kako se to nekad radilo?“
Pazinjanka Josipa Šiklić odrasla je uz baku koja je iz svega mogla napraviti – priču. Štoviše, istu priču bi ispričala stotinu puta različito. Maloj Josipi, u dvojezičnom istarskom obiteljskom okruženju, ovo je stvorilo sposobnost vizualnog i scenskog pričopričanja (!) koje će godinama kasnije primijeniti u turističkoj
Ep. #197 – „Svi mi koristimo jezik prodaje“. Saša Tenodi i Vedran Sorić.
Vedran Sorić je prodajni konzultant s višegodišnjim iskustvom u prodajnom sektoru te vlasnik tvrtke Sorbel Group. Saša Tenodi je socijalni pedagog i jedini NLP trener pod originalnom licencom na ovim prostorima educiran u SAD-u kod Dr. Richarda Bandlera te začetnik NLP zajednice u Hrvatskoj. Zajedno vode emisiju Prodajni mindset.
Prodaja je za njih ishod i proces i emocija. No, kako se to odraža
Ep. #196 – Turcizmi
Duboko utkani u strukturu i duh hrvatskog jezika, turcizmi (orijentalizmi?) su naše najopstojnije posuđenice. Preživjele su razna „čišćenja“ jezika od 16. stoljeća do danas, obogativši time hrvatsko jezično naslijeđe.
--
Pozivamo vas da ispunite ankete o slušanosti (2-5 min):
forms.gle/nZ6tJTKuQysct3jQ7
Pretplatite se i saznajte više o podcastu:
www.linktr.ee/bliskisusreti
Pratite nas:
www.fac
Ep. #195 – BrE v. AmE
Colour v. color.
Lorry v. truck.
Have I already asked you that? v. Did I already ask you that?
Iako se radi o istom jeziku – koji broji 400 milijuna izvornih govornika – razlike između britanskog i američkog varijeteta/naglaska pronalazimo u gramatici, leksiku i fonologiji. Osim geopolitičke separacije, Amerikanci ubrzo kreću i u jezičnu nezavisnost. Ključna osoba? Noah Webster.
--
Pozivamo
Ep. #194 - Kroatistika, neologizmi, jezična politika, osječki govor. Ana Mikić Čolić
Ana Mikić Čolić izvanredna je profesorica na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost FFOS-a. Ljubav prema hrvatskom počela je s natjecanjima u školi. Nastavila se na studiju – na prvoj godini skupljala korpus eufemizama.
Danas proučava kako nastaju nove riječi (Neologizmi u hrvatskome jeziku). Analizira osječki govor (Jezične dumine Osječana). Podučava strance u Osijeku hrvatskom. A ima i štošta
Ep. #193 – Jezična ekonomičnost
Jezična ekonomija prirodna je potreba za ravnotežom između dviju suprotstavljenih sila koje djeluju na svaki jezik – s jedne strane komunikacijska potreba (često specifična) i na drugoj strani prirođena ljudska inertnost i težnja za manjim naporom.
Drugim riječima, skraćuje se. Daljinski upravljač je daljinski ili daljinac. Bus, a ne autobus. Tekma, friz, alkić, kratice/pokrate, FTW!
Timestamp
Ep. #192 – Jezik astrofizike, komuniciranje znanosti i storytelling. Vernesa Smolčić (PMF)
Kao astrofizičarka, Vernesa Smolčić (PMF) duboko je u jeziku znanosti koji je uglavnom engleski. Ali istodobno, vodi Astroučionicu, blog na kojem popularizira znanost jednostavnim jezikom. Slično radi i na TikToku.
Pisati ili govoriti jednostavno o vrlo kompleksnom, kao što su npr. crne rupe ili galaksije, izazovan je proces. Pomogli su joj seminari i konferencije diljem svijeta, ali možda najvi
Ep. #191 – Izmaštavanje i slika: Jezik scenarija. Anita Čeko.
Anita Čeko je filmska dramaturginja i psihologinja koja piše scenarije (Jabuka, tri dvopeka, jogurt, Blizina, Stepska lisica, Lara). Scenarij se od dramskog teksta razlikuje, tvrdi, po tome što dijalozi zvuče svakidašnjije. Smatra da što likovi izgovaraju mora davati važnu informaciju o radnji ili liku, a replike trebaju biti dobro promišljene.
Provest će nas kroz kompletan proces nastanka i razv
Ep. #190 – Fjànketo, šuster mat, orangutan: Jezik šaha. GM Alojzije Janković
Riječima Grand Mastera (velemajstora) Alojzija Jankovića, jezik šaha je bogat. Pun je metafora i drugih stilskih figura. U njegovom Šahovskom komentaru (HRT), čut ćete izraze promocija pješaka, profilaksa, laviranje, mikroskopska prednost, heterogene rohade, violentni napad, desperado. Osim toga, šahovske metafore, poput pat pozicija, odavno su dio svakodnevnog diskursa.
---
Pozivamo vas da ispun
Ep. #189 – Jezik hipnoterapije: Retorika podsvjesti. Hrvoje Felbar
Filmski prikaz hipnoze s njišućim svjetlucavim satom istodobno je negativna reklama hipnoterapije i pozitivna jer, tvrdi današnji gost, koncept je utemeljen na istini o hipnoterapiji – smirizam, odlazak u trans. Hrvoje Felbar, fonetičar i hipnoterapeut objasnit će i jezični dio terapije, tzv. alpha, beta i theta glasa i kako komunicira s podsvijesti.
Objasnit će i zašto psihoterapija poseže za e
Ep. #188 – Jezici ljubavi
Sanskrt ima 96 riječi za ljubav. Arapski 11. Grčki 6, a engleski samo jednu. A u većini svjetskih jezika ne postoji ljubav. Ako ljubav ne postoji u jeziku, postoji li uopće kao koncept?
Polazeći od Rostuharovog istraživanja (Ljubav oko svijeta), sagledali smo što uopće znači jezik ljubavi, koji se jezici smatraju privlačnima i zašto, roditeljsku ljubav kroz jezik te ljubavna pisma i poeziju. Možd
Ep. #187 – Biomehaničke i jezično specifične karakteristike proizvodnje govora. Marko Liker
Marko Liker, izvanredni profesor na Odsjeku za fonetiku, zna kako nastaje govor. Još važnije, zna ga objasniti petogodišnjem djetetu analogijom balona i zviždaljke.
Za podcast će osim toga objasniti i što se događa kod interferencije stranog jezika, a što kod pjevanja. Zašto nam se glas mijenja kad smo na mikrofonu, u tušu, u kutu sobe te koji mišić povezuje grkljan i lopaticu. I sve ostalo što
Ep. #186 – Bilingualism, Croatian v. American education system, dad jokes. Cody McClain Brown
Cody has been living in Croatia long enough to be able to pronounce three-letter words with no vowels (trg, Krk, smrt) the Slavic way. In fact, what matters most to Croatians, he says, are not the cases (padeži), but the right pronunciation. He laughs at “poklopac” and “portapak” and lags with understanding puns and dialects.
Since he is Croatian media’s go-to Yank, we talked about the American e
Ep. #185 – Digitron, selotejp, kalodont
Digitron, a ne kalkulator. Selotejp, a ne jednostrano ljepljiva prozirna traka. Kalodont, a ne pasta za zube.
Ovo nisu izvorno generička imena proizvoda, nego imena tvrtke koja se danas koriste – generički za sve slične proizvode. Zašto? Tvrtka koja je napravila prvi takav bila toliko poznata da se u razgovornom jeziku zadržalo godinama pa do danas. Ili je bila jedina. Ili najrenomiraniji brend.
Ep. #184 – O bosanskom jeziku danas i pisanju o jeziku na popularan način. Halid Bulić, lingvist
Halid Bulić je lingvist i nastavnik na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Osim znanstvenog rada, poput stvaranja korpusa SMS-ova ne bi li istražio početke takve komunikacije, o jeziku želi pisati na popularan način, slično kako to radi Babel. Naime, pokrenuo je i vodi Lingvazin, časopis s jezičnim temama namijenjen široj publici.
Osim o Lin
Ep. #183 – O jeziku slikarstva i vizualnom pripovijedanju. Zlatan Vehabović
Pripovijedaju li slike, umjetnine slično kao proza? Postoji li jezik slikarstva?
Zlatan Vehabović, suvremeni hrvatski slikar mlađe generacije i docent na zagrebačkoj Akademiji likovne umjetnosti, voli narativnu dimenziju svojih radova. Na mnoge načine, slika je, tvrdi, preteča riječi iz nijeme faze čovječanstva i vizualni jezik je jezik koji je odvojen od jezika samog. Egzistiraju odvojeno, no bl
Ep. #182 – O jeziku podcasta u podcastu o jeziku s podcasterom Ivanom Vorasom.
Slušate li podcaste radi učenja ili zabave? Ili ih vidite kao 'edutainment'?
Nakon više od 5 godina moderiranja vodećeg podcasta u regiji, Surove strasti, Ivan Voras tvrdi da su najbolji trenuci kad od gosta čuje nešto što nije znao. Voditelji BSJV-a pak inzistirat će da je bitnija emocija i povezanost sa slušateljima.
Bilo kako bilo, razgovarati s poznatima i nepoznatima u ovoj opuštenoj, izra
Ep. #181 – Božićni jezik, običaji i pjesme (na 9 stranih jezika!)
Jedna blagdanska epizoda za opuštanje koju možete slušati dok putujete doma za Božić.
Najvažnije što trebate znati o ovoj epki jest da smo zamolili prijatelje i kolege prevoditelje (i neke izvorne govornike) da nam za podcast na 9 svjetskih jezika odrecitiraju ili otpjevaju tradicionalne božićne pjesme, da smo glumili radio voditelje puštajući i komentirajući najpoznatije hrvatske pjesme o Božiću
Ep. #180 – O jeziku i politici, sociolingvistici i sinkronizaciji magaraca. Ivo Žanić
Ivo Žanić je umirovljeni profesor, politolog, novinar, urednik, pisac, jezikoslovac i stilističar. Veći dio prebogate karijere posvetio je proučavanju odnosa jezika i politike te tvrdi da jezika nema bez govornika, govornika bez društva, a to znači da govor o jeziku nužno uključuje i govor o društvu.
U podcastu sagledava, između ostalog, odnos politike prema hrvatskom i srpskom, jezičnu slobodu,
Ep. #179 – O komentiranju (nogometnih) utakmica, pronalaženju glasa i 'toucha'. Leonarda Pavić.
Lea Pavić 23-godišnja je studentica novinarstva koja je prije godinu i pol dana postala prva žena koja prenosi nogometne (vaterpolo, rukometne i dr.) utakmice. Na neki način, pripremala se za taj posao cijeli život – otac nogometaš, na tribinama mnogih sportova, a i bila je vaterpolo reprezentativka.
Prije prvog prijenosa bacili su je u vatru i prema riječima njenog glavnog urednika – kockali se.
Ep. #178 – Sve je počelo s Cartoon Networkom: Naši bliski susreti s jezikom (Anja i Gaj)
Od prvih riječi i slova u pisankama do prijevoda stručnih tekstova, Anja i Gaj pokušali su, uz pomoć arhiviranih škrabotina i sjećanja roditelja, sagledati svoje bliske susrete s jezikom, obilježene satelitskom televizijom, a najviše Cartoon Networkom. Neskriptirana epka.
---
Pretplatite se i saznajte više o podcastu:
www.linktr.ee/bliskisusreti
Pratite nas:
www.facebook.com/bliskisusreti
www.i
Ep. #177 – O križaljkama, enigmatskim oblicima i sastavljanju pitanja za Milijunaša. Filip Karačić
Filip Karačić je Širokobriježanin, magistar hrvatskog jezika i povijesti umjetnosti i – enigmatičar. Još kao 16-godišnjak objavio je prvu autorsku zagonetku u Kvizorami i od tada više od desetljeća sastavlja razne vrste križaljki, anagrame, rebusea i druge enigmatske oblike. Piše i pitanja za Milijunaša.
Baviti se enigmatikom, tvrdi, dvosmjerni je proces – zagonetanje i odgonetanje. Križaljke u o
Ep. #176 – O titlanju, prevođenju Tolkiena i izdavanju luksuznih knjiga. Vladimir Cvetković Sever
Kada je Vladimir Cvetković Sever pisao titlove (podnapise) za filmove u ranim 2000-ima, oni su se cinčanim pločicama tiskali na filmske role koje bi se gulile do emulzije. Danas, u dobu digitalnog filma, prevede i prilagodi 5 filmova u 2 tjedna.
Tijekom sadržajne i ustrajne karijere radio je kao književni i filmski prevoditelj, urednik, redatelj, novinar i izdavač. Nakon više od stotinu objavlje
Ep. #175 – O jeziku kao unutarnjem tijelu, kritici i poeziji. Nataša Govedić
Nataša Govedić doktorirala je teatrologiju i komparativnu književnost. Stalna je kazališna kritičarka Novog lista i jedna od osnivačica dvotjednika za kulturna i društvena pitanja Zarez.
Jezično-umjetničku ekspresivnu prirodu njeguje otkad je prvi puta pomislila o izrazu „ja mislim da mislim da mislim da mislim…“. Jezik doživljava kao svoje unutarnje tijelo, senzualno, zajedničko sa svima koji s
Ep. #174 – Bogatstvo kulinarskog jezika
Šufigate li ili dinstate? Nosite li dok kuhate travešu, šircl ili fertun? Grabite li juhu šefljom ili paljkom?
Kulinarski leksik bogat je i raznolik i nije samo primjer posuđivanja i jezičnih dodira, nego i – budući da ga usvajamo u najranijoj dobi u kuhinji – ogledalo identiteta.
U toplu i začinjenu 174. epizodu – sponzoriranu Carlsbergom – vratila nam se Anja!
Timestamps:
00:00 Povratak Anje
Ep. #173 – Podcasting, stilistika i medijski jezik. Gabrijela Bionda
Na Katedri za stilistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, asistentica Gabrijela Bionda vodi podcast o – stilistici, prvi takav u regiji uopće. Osim što moderira, mentorira i studentice voditeljice, a od gostiju traži stilski potpis i da se sjete koje pjesme znaju recitirati.
Kad nije iza mikrofona, stilističari na kolegijima poput Figure i diskursi, Jezik dramskog teksta, Publicistički diskurs i
Ep. #172 – O strukturi repa i fonetici rime. Vladimir Andrassy a.k.a. Scriptor
Zagrebački reper Scriptor, pravog imena Vladimir Andrassy, repa već više od 20 godina. Počeo je sa srpskom verzijom Eminemovog 'Stan'. Danas mu u hrvatskim hip-hop krugovima tepaju da je „neslužbeni poeta laureatus hrvatskog hip hopa“, a Večernji ga naziva jednim od najnadarenijih i najinteligentnijih hip-hop izvođača u povijesti naših prostora.
Iako bi logično bilo pomisliti da reperi prvo pišu
Ep. #171 – Funkcionalnost, moć i (ne)ograničenost jezika. Boris Beck.
Boris Beck je geodet koji je postao profesorom hrvatskog, prije nego što je završio, slučajno, u novinarstvu. Publicistički zanat kalio je u Vijencu Matice hrvatske, Zarezu, Nacionalu, pisao prozu, kolumne, radio na novom prijevodu Biblije, a autor je i mjuzikla.
U svojem raznovrsnom stvaralaštvu, a ponajprije promatrajući društveno-političku situaciju oko sebe, zaključuje da ga jezik fascinira
Ep. #170 – O pripremi, intimi i jeziku glume. Rakan Rushaidat.
Rakan Rushaidat u školi je bio „razredna luda“. Smišljao je skečeve, nasmijavao profesore, bio je buntovnik i htio biti roker. No, audicija kod Vlade Krušića, voditelja Dramskog učilišta ZeKaEm-a, preusmjerila ga je na kazališne daske.
Trideset godina kasnije, slobodni je dramski umjetnik i otkrit će nam intimu glume: kako kao glumac priziva emocionalno pamćenje u dramskoj interpretaciji teksta,
