Povijest četvrtkom
Povijest četvrtkom je podcast koji istražuje povijesne teme poput otkrića, nestanka civilizacija, motiva ljudskog djelovanja te mitova o velikanima i negativcima. Kroz zanimljive priče, autor Dario Špelić propituje kako nastaju urote i kako propadaju države. Emisija nudi kritički osvrt na povijesne narative i potiče slušatelje na razmišljanje.
Epizode
Povijest četvrtkom: Slučaj Heidegger, I. dio
Za sebe je jedno vrijeme govorio da je samo jedan teolog iz Messkircha. U dvadesetim godina 20. stoljeća počeli su ga nazivati „tajnim kraljem filozofije”. Za njegovo filozofiranje govorili su da je poput vihora. Taj „tajni kralj filozofije” je na iznenađenje mnogih nakon dolaska nacista na vlast prihvatio da bude izabran za rektora sveučilišta u Freiburgu,. Godinu dana dugi staž rektora i danas i
Povijest četvrtkom: Cezar
Njegova je obitelj tvrdila da vuče podrijetlo od boginje Venere, a on se ipak odlučio u politici zastupati plebs. Usprkos tome što ga je mučila epilepsija, sa svojim odanim legijama pobjedonosno je ratovao na zapadu i istoku Europe, Bliskom istoku i Africi. Bio je političar i vojnik, ali imao je i sjajan dar za pisanje. Iz njegovih se djela i danas uči latinski jezik. Za njega se uistinu može reći
Povijest četvrtkom: Carlos
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2015. preminuo je vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar. Taj vrsni poznavatelj svijeta terorizma bio nam je sugovornik u emisiji o Carlosu zvanom Šakal, jednom od najzloglasnijih i najopasniji terorista druge polovine 20. stoljeća.
Povijest četvrtkom: Država blagostanja, II. dio
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2010. preminuo je novinar i publicist Krsto Cviić. Taj vrsni poznavatelj novije europske povijesti bio nam je sugovornik u emisiji o stvaranju i rastvaranju britanske države blagostanja.
Povijest četvrtkom: Država blagostanja, I. dio
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2010. preminuo je novinar i publicist Krsto Cviić. Taj vrsni poznavatelj novije europske povijesti bio nam je sugovornik u emisiji o stvaranju i rastvaranju britanske države blagostanja.
Povijest četvrtkom: Dionizije
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2022.. preminuo je profesor doktor Marin Zaninović. Taj doajen hrvatske arheologije bio nam je sugovornik u emisiji o Dioniziju, čovjeku koji je počeo kao pisar, a umro kao najmoćniji tiranin grčkog svijeta.
Povijest četvrtkom: Sukob Staljina i Tita, II. dio
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U lipnju 2020. preminuo je povjesničar Ivo Banac. On nam je bio sugovornik u emisiji o velikom raskolu u komunističkom pokretu koji je započeo 28. lipnja 1948. objavom rezolucije Informbiroa O stanju u KP Jugoslavije.
Povijest četvrtkom: Sukob Staljina i Tita, I. dio
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U lipnju 2020. preminuo je povjesničar Ivo Banac. On nam je bio sugovornik u emisiji o velikom raskolu u komunističkom pokretu koji je započeo 28. lipnja 1948. objavom rezolucije Informbiroa O stanju u KP Jugoslavije.
Povijest četvrtkom: Japanska crvena armija
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2015. preminuo je vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar. Taj vrsni poznavatelj svijeta terorizma bio je sugovornik u emisiji o Japanskoj crvenoj armiji, terorističkoj skupini koja je izvela neke od najubojitijih terorističkih napada u 70-tim godinama 20. stoljeća.
Povijest četvrtkom: Samuraji
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U kolovozu 2010. godine preminuo je matematičar, pjesnik i prevoditelj Vladimir Devide. Taj vrsni poznavatelj Japana bio je sugovornik u emisiji o jedinstvenoj vojničkoj kasti-japanskim samurajima.
Povijest četvrtkom: Povijest Venecije, II. dio
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U ožujku 2026. godine preminula je povjesničarka Lovorka Čoralić. Ta vrsna poznavateljica povijesti Jadrana bila je sugovornica u emisiji o gradu koji je počeo kao naselje izbjeglica u močvari i uzdigao se do gospodara Sredozemlja. Kako se to naselje izbjeglica uzdiglo u Presvijetlu Mletačku Republiku poslušajte u Povijes
Povijest četvrtkom: Povijest Venecije, I. dio
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U ožujku 2026. godine preminula je povjesničarka Lovorka Čoralić. Ta vrsna poznavateljica povijesti Jadrana bila je sugovornica u emisiji o gradu koji je počeo kao naselje izbjeglica u močvari i uzdigao se do gospodara Sredozemlja. Kako se to naselje izbjeglica uzdiglo u Presvijetlu Mletačku Republiku poslušajte u Povijes
Povijest četvrtkom: Panamski kanal, II. dio
Dug je samo 80 kilometara, a uštedio je put od 8 000 nautičkih milja. Prvo ga je počela graditi francuska tvrtka predvođena slavnim inženjerom koji je iza sebe imao sličan grandiozni pothvat. Taj je pokušaj završio bankrotom tvrtke i tisućama izgubljenih života. Nakon francuske tvrtke tog su se posla poduhvatile Sjedinjene Američke Države. One su taj posao završile, ali prije početka gradnje prisv
Povijest četvrtkom: Panamski kanal, I. dio
Dug je samo 80 kilometara, a uštedio je put od 8 000 nautičkih milja. Prvo ga je počela graditi francuska tvrtka predvođena slavnim inženjerom koji je iza sebe imao sličan grandiozni pothvat. Taj je pokušaj završio bankrotom tvrtke i tisućama izgubljenih života. Nakon francuske tvrtke tog su se posla poduhvatile Sjedinjene Američke Države. One su taj posao završile, ali prije početka gradnje prisv
Povijest četvrtkom: Prva intifada, II. dio
25. studenog 1987. dvije jedrilice kojima su upravljali pripadnici Narodne fronte za oslobođenje Palestine-Generalnog zapovjedništva poletjele se s brda sjeverno od izraelske sigurnosne zone u Libanonu. Jedna je uspjela preletjeti sigurnosnu zonu i sletjeti pored tabora pješačke brigade izraelske vojske. Pripadnik Narodne fronte upao je u tabor i počeo pucati i bacati granate. Prije nego što je ub
Povijest četvrtkom: Prva intifada, I. dio
25. studenog 1987. dvije jedrilice kojima su upravljali pripadnici Narodne fronte za oslobođenje Palestine-Generalnog zapovjedništva poletjele se s brda sjeverno od izraelske sigurnosne zone u Libanonu. Jedna je uspjela preletjeti sigurnosnu zonu i sletjeti pored tabora pješačke brigade izraelske vojske. Pripadnik Narodne fronte upao je u tabor i počeo pucati i bacati granate. Prije nego što je ub
Povijest četvrtkom: Operacija Konjićev skok, II. dio
Prvo ga planirali otrovati. Kada se to pokazalo nemogućim, počeli su planirati ubojstvo eksplozivom. Namjeravali su podvaliti strijeljane taoce kao britanske časnike upućene u vojnu misiju i kod jednog od njih podmetnuti paket u kojemu je bio razorni eksploziv. I od tog se plana odustalo jer je bio nerealan. Onda su počeli planirati desant padobranaca i komandosa koji su ga trebali zarobiti ili ub
Povijest četvrtkom: Operacija Konjićev skok, I. dio
Prvo ga planirali otrovati. Kada se to pokazalo nemogućim, počeli su planirati ubojstvo eksplozivom. Namjeravali su podvaliti strijeljane taoce kao britanske časnike upućene u vojnu misiju i kod jednog od njih podmetnuti paket u kojemu je bio razorni eksploziv. I od tog se plana odustalo jer je bio nerealan. Onda su počeli planirati desant padobranaca i komandosa koji su ga trebali zarobiti ili ub
Povijest četvrtkom: Kaos pod nebom Velika proleterska kulturna revolucija, IV. dio
8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog reda. To se ponavlja svakih sedam ili osam godina. Sve vrste štetočina isplazit će na otvoreno. One si ne mogu pomoći jer je to određeno njihovom klasnom prirodom. Naš je sada zadatak u cij
Povijest četvrtkom: Kaos pod nebom Velika proleterska kulturna revolucija, III. dio
8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog reda. To se ponavlja svakih sedam ili osam godina. Sve vrste štetočina isplazit će na otvoreno. One si ne mogu pomoći jer je to određeno njihovom klasnom prirodom. Naš je sada zadatak u cij
Povijest četvrtkom: Kaos pod nebom Velika proleterska kulturna revolucija, II. dio
8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog reda. To se ponavlja svakih sedam ili osam godina. Sve vrste štetočina isplazit će na otvoreno. One si ne mogu pomoći jer je to određeno njihovom klasnom prirodom. Naš je sada zadatak u cij
Povijest četvrtkom: Kaos pod nebom Velika proleterska kulturna revolucija, I. dio
8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog reda. To se ponavlja svakih sedam ili osam godina. Sve vrste štetočina isplazit će na otvoreno. One si ne mogu pomoći jer je to određeno njihovom klasnom prirodom. Naš je sada zadatak u cij
Povijest četvrtkom: Povijest Austrije, II. dio
Nekad je bila europska sila, carstvo i kraljevstvo od više od pedeset milijuna stanovnika. Njome je vladala jedna od najmoćnijih obitelji u Europi, njezini vladari stoljećima su bili i carevi Svetog rimskog carstva. Glavni grad te carevine i kraljevine bio je jedna od europskih metropola, višemilijunski grad prepun veličanstvenih građevina. A onda, samo u nekoliko tjedana, to je carstvo i kraljevs
Povijest četvrtkom: Povijest Austrije, I. dio
Nekad je bila europska sila, carstvo i kraljevstvo od više od pedeset milijuna stanovnika. Njome je vladala jedna od najmoćnijih obitelji u Europi, njezini vladari stoljećima su bili i carevi Svetog rimskog carstva. Glavni grad te carevine i kraljevine bio je jedna od europskih metropola, višemilijunski grad prepun veličanstvenih građevina. A onda, samo u nekoliko tjedana, to je carstvo i kraljevs
Povijest četvrtkom: Iranska nafta i plin, II. dio
Nađena je 1908. Bio je to prvi veliki nalaz nafte na Srednjem istoku. Prvo su monopol na nju imali Britanci. Kada je zemlja u kojoj je ta nafta nađena pokušala vratiti to bogatstvo pod svoju kontrolu, britanske i američke obavještajne službe svrgnule su premijera te zemlje. Nakon toga u taj su monopol ušle i američke naftne tvrtke. Do kraja sedamdesetih godina 20. stoljeća podmirivala je oko četi
Povijest četvrtkom: Iranska nafta i plin, I. dio
Nađena je 1908. Bio je to prvi veliki nalaz nafte na Srednjem istoku. Prvo su monopol na nju imali Britanci. Kada je zemlja u kojoj je ta nafta nađena pokušala vratiti to bogatstvo pod svoju kontrolu, britanske i američke obavještajne službe svrgnule su premijera te zemlje. Nakon toga u taj su monopol ušle i američke naftne tvrtke. Do kraja sedamdesetih godina 20. stoljeća podmirivala je oko četi
Povijest četvrtkom: Projekt Manhattan, III. dio
11. listopada 1939. američkog bankara i ekonomista Alexandera Sachsa primio je na njegov zahtjev američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt. Sachs je sa sobom nosio pismo Alberta Einsteina koje je predao predsjedniku. Nakon toga krenuo je objašnjavati što u pismu piše. Kada je završio s objašnjavanjem, predsjednik Roosevelt ga je upitao: “Alex, ti želiš spriječiti da nas nacisti raznesu?” Sac
Povijest četvrtkom: Projekt Manhattan, I. dio
11. listopada 1939. američkog bankara i ekonomista Alexandera Sachsa primio je na njegov zahtjev američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt. Sachs je sa sobom nosio pismo Alberta Einsteina koje je predao predsjedniku. Nakon toga krenuo je objašnjavati što u pismu piše. Kada je završio s objašnjavanjem, predsjednik Roosevelt ga je upitao: “Alex, ti želiš spriječiti da nas nacisti raznesu?” Sac
Povijest četvrtkom: Rat Trojnog saveza, II. dio
Nakon što je propalo španjolsko kolonijalno carstvo to je najkrvaviji rat ikad vođen u Južnoj Americi. U tom je ratu jedna država ratovala protiv tri države okupljene u Trojnom savezu. Nakon više od pet godina rata zemlja koja ga je započela ostala je bez više od polovine stanovništva, a tek svaki deseti među preživjelima bio je muškarac. To je bio i rat u kojemu je u zadnjoj bitci poginuo predsje
Povijest četvrtkom: Rat Trojnog saveza, I. dio
Nakon što je propalo španjolsko kolonijalno carstvo to je najkrvaviji rat ikad vođen u Južnoj Americi. U tom je ratu jedna država ratovala protiv tri države okupljene u Trojnom savezu. Nakon više od pet godina rata zemlja koja ga je započela ostala je bez više od polovine stanovništva, a tek svaki deseti među preživjelima bio je muškarac. To je bio i rat u kojemu je u zadnjoj bitci poginuo predsje
Povijest četvrtkom: Projekt Manhattan, II. dio
11. listopada 1939. američkog bankara i ekonomista Alexandera Sachsa primio je na njegov zahtjev američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt. Sachs je sa sobom nosio pismo Alberta Einsteina koje je predao predsjedniku. Nakon toga krenuo je objašnjavati što u pismu piše. Kada je završio s objašnjavanjem, predsjednik Roosevelt ga je upitao: “Alex, ti želiš spriječiti da nas nacisti raznesu?” Sac
Povijest četvrtkom: Bismarck, III. dio
Kada je imenovan za pruskog ministra-predsjednika nije imao niti dana iskustva u vladi. Kao diplomat vladarima je uvijek govorio što mu je bilo na pameti i to ga nije učinilo popularnim. Ali, kralj ga je morao imenovati na čelo vlade jer je bio očajan. U prvom govoru pred parlamentom rekao je da se velika pitanja neće riješiti govorima i odlukama većine, već krvlju i željezom. Osigurao je Pruskoj
Povijest četvrtkom: Bismarck, II. dio
Kada je imenovan za pruskog ministra-predsjednika nije imao niti dana iskustva u vladi. Kao diplomat vladarima je uvijek govorio što mu je bilo na pameti i to ga nije učinilo popularnim. Ali, kralj ga je morao imenovati na čelo vlade jer je bio očajan. U prvom govoru pred parlamentom rekao je da se velika pitanja neće riješiti govorima i odlukama većine, već krvlju i željezom. Osigurao je Pruskoj
Povijest četvrtkom: Bismarck, I. dio
Kada je imenovan za pruskog ministra-predsjednika nije imao niti dana iskustva u vladi. Kao diplomat vladarima je uvijek govorio što mu je bilo na pameti i to ga nije učinilo popularnim. Ali, kralj ga je morao imenovati na čelo vlade jer je bio očajan. U prvom govoru pred parlamentom rekao je da se velika pitanja neće riješiti govorima i odlukama većine, već krvlju i željezom. Osigurao je Pruskoj
Povijest četvrtkom: MItridat VI. Eupator
Njegovo ime znači Dar boga Mitre. Od Ponta je stvorio jedno od najjačih kraljevstava u Maloj Aziji. Uspio je čak ugroziti vlast Rima u tom dijelu svijeta. Rim ga je uvrštavao među svoje najopasnije protivnike. Godine 88. prije Krista organizirao je pokolj Rimljana u Maloj Aziji. Izvori iz tog vremena tvrde da je tada ubijeno oko 80 tisuća Rimljana. Imao je najveću kolekciju otrove svog vremena. N
Povijest četvrtkom: Opsada Beča, II. dio
Prvu je opsadu vodio sam sultan koji je u povijest ušao s nadimkom Veličanstveni. Drugu je opsadu u ime sultana vodio njegov veliki vezir Kara Mustafa. U prvoj su osmanske trupe uspjele urušiti dio obrambenog zida. U drugoj su uspjele zauzeti vanjske utvrde. Usprkos tim uspjesima ni prva ni druga opsada nije uspjela. Grad koji su opsjedali uspio se obraniti. Koji su to grad osmanske trupe opsje
Povijest četvrtkom: Opsade Beča, I. dio
Prvu je opsadu vodio sam sultan koji je u povijest ušao s nadimkom Veličanstveni. Drugu je opsadu u ime sultana vodio njegov veliki vezir Kara Mustafa. U prvoj su osmanske trupe uspjele urušiti dio obrambenog zida. U drugoj uspjele su zauzeti vanjske utvrde. Usprkos tim uspjesima ni prva ni druga opsada nije uspjela. Grad koji su opsjedali uspio se obraniti. Koji su to grad osmanske trupe opsje
Povijest četvrtkom: Počeci pismenosti u Europi, II. dio
Do samog kraja 19. stoljeća smatralo se da je prvo europsko pismo grčki alfabet. Smatralo se i da su Kreta, za koju je Homer pjevao da na njoj žive mnogi bezbrojni ljudi i da ima devedeset gradova, i mikenski gradovi opasani debelim bedemima i puni zlata koje je otkrio Heinrich Schliemann, nijemi, da nisu imali pismo. Sve se to počelo mijenjati kada je jedan arheolog pomislio da su znakovi urezan
Povijest četvrtkom: Počeci pismenosti u Europi, I. dio
Do samog kraja 19. stoljeća smatralo se da je prvo europsko pismo grčki alfabet. Smatralo se i da su Kreta, za koju je Homer pjevao da na njoj žive mnogi bezbrojni ljudi i da ima devedeset gradova, i mikenski gradovi opasani debelim bedemima i puni zlata koje je otkrio Heinrich Schliemann, nijemi, da nisu imali pismo. Sve se to počelo mijenjati kada je jedan arheolog pomislio da su znakovi urezani
Povijest četvrtkom: Mein Kampf, II. dio
Počeo ju je pisati u dvorcu Landsberg gdje je služio zatvorsku kaznu zbog izdaje. Tamo je napisao prvi tom i naslovio ga Die Abrechnung ili Obračun. Drugi tom počeo je pisati kada je pušten iz zatvora.. Ta je knjiga trebala biti objavljena pod naslovom Četiri i pol godine borbe protiv laži, gluposti i kukavičluka, ali na nagovor nakladnika naslov je promijenjen u Mein Kampf ili Moja borba. U toj j
Povijest četvrtkom: Mein Kampf, I. dio
Počeo ju je pisati u dvorcu Landsberg gdje je služio zatvorsku kaznu zbog izdaje. Tamo je napisao prvi tom i naslovio ga Die Abrechnung ili Obračun. Drugi tom počeo je pisati kada je pušten iz zatvora.. Ta je knjiga trebala biti objavljena pod naslovom Četiri i pol godine borbe protiv laži, gluposti i kukavičluka, ali na nagovor nakladnika naslov je promijenjen u Mein Kampf ili Moja borba. U toj j
1066.
Potomak je ratnika koji su desetljećima harali zapadom Europe dok ih jedan francuski kralj nije pripitomio davanjem dijela Francuske koji je po njima i dobio ime-Normandija. Prvo su mu dali nadimak kopile, jer je bio dijete iz veze njegovog oca Roberta i konkubine Herleve. Kao maloljetnik krenuo je u borbu za ono što je smatrao svojim nasljedstvom i od kopileta postao je vojvoda. A godine 1066. sv
Povijest četvrtkom: Zhou Enlai, III. dio
Od stvaranja Narodne republike Kine pa do svoje smrti bio je drugi čovjek te zemlje. Bio je premijer i ministar vanjskih poslova. U građanskom ratu bio je načelnik stožera Crvene armije, kasnije Narodnooslobodilačke vojske i čelnik obavještajne službe. Za vrijeme Velikog skoka naprijed i Kulturne revolucije činilo se da je on jedina prepreka potpunom kaosu i bezumlju. Uvijek se činio mirnim i sta
Povijest četvrtkom: Zhou Enlai, II. dio
Od stvaranja Narodne republike Kine pa do svoje smrti bio je drugi čovjek te zemlje. Bio je premijer i ministar vanjskih poslova. U građanskom ratu bio je načelnik stožera Crvene armije, kasnije Narodnooslobodilačke vojske i čelnik obavještajne službe. Za vrijeme Velikog skoka naprijed i Kulturne revolucije činilo se da je on jedina prepreka potpunom kaosu i bezumlju. Uvijek se činio mirnim i sta
Povijest četvrtkom: Zhou Enlai, I. dio
Od stvaranja Narodne republike Kine pa do svoje smrti bio je drugi čovjek te zemlje. Bio je premijer i ministar vanjskih poslova. U građanskom ratu bio je načelnik stožera Crvene armije, kasnije Narodnooslobodilačke vojske i čelnik obavještajne službe. Za vrijeme Velikog skoka naprijed i Kulturne revolucije činilo se da je on jedina prepreka potpunom kaosu i bezumlju. Uvijek se činio mirnim i sta
Povijest četvrtkom: Američka nafta, III. dio
Njezino je doba počelo 27. kolovoza 1859. u Titusvilleu,u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji. U počeku ona je bila izvor bogatstva za tisuće ljudi, ali brzo je bivši računovođa i trgovac mješovitom robom počeo stvarati monopol koji će postati toliko jak da ga je trebala razbiti američka vlada. Taj monopol razbijen je na više od trideset tvrtki, ali umjesto jednog golemog behemota dobiven je n
Povijest četvrtkom: Američka nafta, II. dio
Njezino je doba počelo 27. kolovoza 1859. u Titusvilleu,u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji. U počeku ona je bila izvor bogatstva za tisuće ljudi, ali brzo je bivši računovođa i trgovac mješovitom robom počeo stvarati monopol koji će postati toliko jak da ga je trebala razbiti američka vlada. Taj monopol razbijen je na više od trideset tvrtki, ali umjesto jednog golemog behemota dobiven je n
Povijest četvrtkom: Američka nafta, I. dio
Njezino je doba počelo 27. kolovoza 1859. u Titusvilleu,u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji. U počeku ona je bila izvor bogatstva za tisuće ljudi, ali brzo je bivši računovođa i trgovac mješovitom robom počeo stvarati monopol koji će postati toliko jak da ga je trebala razbiti američka vlada. Taj monopol razbijen je na više od trideset tvrtki, ali umjesto jednog golemog behemota dobiven je n
Povijest četvrtkom: Leo Strauss, II. dio
Tvrdio je da su od Platona filozofi u svojim djelima u strahu od cenzure i proganjanja nastojali sakriti ono to su htjeli reći i da je zato potrebno pažljivo čitanje njihovih tekstova. Tvrdio je i da velika djela filozofije mogu pažljivom čitatelju pružiti univerzalne i vječne istine. Za neke on je i intelektualni otac neokonzervativaca koji su u zauzimali važne položaje u administraciji predsjed
Povijest četvrtkom: Leo Strauss, I. dio
Tvrdio je da su od Platona filozofi u svojim djelima u strahu od cenzure i proganjanja nastojali sakriti ono to su htjeli reći i da je zato potrebno pažljivo čitanje njihovih tekstova. Tvrdio je i da velika djela filozofije mogu pažljivom čitatelju pružiti univerzalne i vječne istine. Za neke on je i intelektualni otac neokonzervativaca koji su u zauzimali važne položaje u administraciji predsjed
Povijest četvrtkom: Albigenški rat, III. dio
Vjerovali su da ne postoji jedan, već d a boga, bog dobra i bog zla. Zli bog stvorio je materiju, dobar bog stvorio je duhovni svijet. Vjerovali su da je dobri bog poslao jednog od svojih anđela, Isusa Krista, kako bi ljude poučio kako da se spase i uđu u nebo. Katoličku crkvu smatrali su sotonskom, katolička crkva ih je smatrala krivovjercima. I papa ih je odlučio uništiti krvavim križarskim poho
Povijest četvrtkom: Albigenški rat, II. dio
Vjerovali su da ne postoji jedan, već d a boga, bog dobra i bog zla. Zli bog stvorio je materiju, dobar bog stvorio je duhovni svijet. Vjerovali su da je dobri bog poslao jednog od svojih anđela, Isusa Krista, kako bi ljude poučio kako da se spase i uđu u nebo. Katoličku crkvu smatrali su sotonskom, katolička crkva ih je smatrala krivovjercima. I papa ih je odlučio uništiti krvavim križarskim poho
Povijest četvrtkom: Albigenški rat, I. dio
Vjerovali su da ne postoji jedan, već dva boga, bog dobra i bog zla. Zli bog stvorio je materiju, dobar bog stvorio je duhovni svijet. Vjerovali su da je dobri bog poslao jednog od svojih anđela, Isusa Krista, kako bi ljude poučio kako da se spase i uđu u nebo. Katoličku crkvu smatrali su sotonskom, katolička crkva ih je smatrala krivovjercima. Papa ih je odlučio uništiti krvavim križarskim pohodo
Povijest četvrtkom: Pad Zapadnog Rimskog Carstva
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Arheolog Marin Zaninović umro je 2022. godine.
Taj doajen hrvatske arheologije i vrstan popularizator arheologije i antičke povijesti bio nam je sugovornik u emisiji o propasti carstva koje se činilo neuništivim.
Povijest četvrtkom: Somalija, II. dio
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar, vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar preminuo je 2015. godine. Taj vrsni poznavatelj ratovanja u 20. stoljeću bio je sugovornik u emisiji o zemlji koja se raspala i do danas se nije obnovila. Kako je došlo do tog raspada? Zašto je rušenje dva helikoptera u glavnom gradu te zemlje odjeknulo širom svijeta? Z
Povijest četvrtkom: Somalija, I. dio
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar, vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar preminuo je 2015. godine. Taj vrsni poznavatelj ratovanja u 20. stoljeću bio je sugovornik u emisiji o zemlji koja se raspala i do danas se nije obnovila. Kako je došlo do tog raspada? Zašto je rušenje dva helikoptera u glavnom gradu te zemlje odjeknulo širom svijeta? Z
Povijest četvrtkom: Lisandar
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Arheolog Marin Zaninović umro je 2022. godine. Taj doajen hrvatske arheologije i vrstan popularizator arheologije i antičke povijesti bio nam je sugovornik u emisiji o spartanskom vojskovođi Lisandru. Kako je taj tvrdi i neumoljivi Spartanac porazio Atenu u Peloponeskom ratu poslušate u Povijesti četvrtkom.
Povijest četvrtkom: Istočna i srednja Europa, III. dio
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar i publicist Krsto Cviić umro je 2010. godine. Taj novinar BBC-ja, dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu i vrstan poznavatelj srednje Europe bio nam je sugovornik u emisiji o povijesti istočne i srednje Europe nakon Drugog svjetskog rata. Kako su u tom dijelu Europe nastali narodni režimi,
Povijest četvrtkom: Istočna i srednja Europa, II. dio
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar i publicist Krsto Cviić umro je 2010. godine. Taj novinar BBC-ja, dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu i vrstan poznavatelj srednje Europe bio nam je sugovornik u emisiji o povijesti istočne i srednje Europe nakon Drugog svjetskog rata. Kako su u tom dijelu Europe nastali narodni režimi,
Povijest četvrtkom: Istočna i srednja Europa, I. dio
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar i publicist Krsto Cviić umro je 2010. godine. Taj novinar BBC-ja, dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu i vrstan poznavatelj srednje Europe bio nam je sugovornik u emisiji o povijesti istočne i srednje Europe nakon Drugog svjetskog rata. Kako su u tom dijelu Europe nastali narodni režimi,
Povijest četvrtkom: Zanimanje fotoreporter Jasmin Krpan
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Fotograf Jasmin Krpan umro je 2024. godine. Taj možda najznačajniji hrvatski fotoreporter u Povijesti četvrtkom govorio je o zanimanju fotoreportera te o svom izvještavanju s kriznih žarišta krajem 20. stoljeća. Što je i kako snimao u Poljskoj, Srednjoj Americi, na sprovodu Jurija Andropova i na ratištu Iračko-iranskog ra
Povijest četvrtkom: Iračko-iranski rat, II. dio
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar, vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar preminuo je 2015. godine.
Taj vrsni poznavatelj ratovanja u 20. stoljeću bio je sugovornik u emisiji o ratu koji je započeo irački predsjednik Sadam Husein i koji je potrajao skoro punih osam godina.
Zašto se Saddam Hussein odlučio na taj rat, kako je on tekao i završ
Povijest četvrtkom: Iračko-iranski rat, I. dio
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar, vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar preminuo je 2015. godine.
Taj vrsni poznavatelj ratovanja u 20. stoljeću bio je sugovornik u emisiji o ratu koji je započeo irački predsjednik Sadam Husein i koji je potrajao skoro punih osam godina.
Zašto se Saddam Hussein odlučio na taj rat, kako je on tekao i završ
Povijest četvrtkom: Templari, II. dio
Njihovo službeno bilo je Siromašni vitezovi Kristovi i Salomonova hrama. Nazivali su ih i Braćom hramske vojske. Nosili su bijelu odjeću s crvenim križem i bili sjajni vitezovi i ratnici.
Obrana križarskih država u Svetoj zemlji ovisila je o njima. Bili su i vješti u poslu, brzo su skupili golemo bogatstvo u zemlji i novcu. Mreža njihovih skladišta i riznica učinila ih je najefikasnijim bankarima
Povijest četvrtkom: Templari, I. dio
Njihovo službeno bilo je Siromašni vitezovi Kristovi i Salomonova hrama. Nazivali su ih i Braćom hramske vojske. Nosili su bijelu odjeću s crvenim križem i bili sjajni vitezovi i ratnici.
Obrana križarskih država u Svetoj zemlji ovisila je o njima. Bili su i vješti u poslu, brzo su skupili golemo bogatstvo u zemlji i novcu. Mreža njihovih skladišta i riznica učinila ih je najefikasnijim bankarima
Povijest četvrtkom: Brijunski plenum, III. dio
Bio je drugi čovjek države i čelnik njezinog sigurnosnog aparata. On i prvi čovjek države bili su prijatelji, prošli su rat i teške godine poraća, Bili su i vjenčani kumovi.
A opet, u samo dva tjedna u ljeto 1966. prvi čovjek riješio se drugog čovjeka. Tko je taj moćni drugi čovjek? Zašto je došlo do tog obračuna i gdje se on dogodio? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Povijest četvrtkom: Brijunski plenum, II. dio
Bio je drugi čovjek države i čelnik njezinog sigurnosnog aparata. On i prvi čovjek države bili su prijatelji, prošli su rat i teške godine poraća, Bili su i vjenčani kumovi.
A opet, u samo dva tjedna u ljeto 1966. prvi čovjek riješio se drugog čovjeka. Tko je taj moćni drugi čovjek? Zašto je došlo do tog obračuna i gdje se on dogodio? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Povijest četvrtkom: Brijunski plenum, I. dio
Bio je drugi čovjek države i čelnik njezinog sigurnosnog aparata. On i prvi čovjek države bili su prijatelji, prošli su rat i teške godine poraća, Bili su i vjenčani kumovi.
A opet, u samo dva tjedna u ljeto 1966. prvi čovjek riješio se drugog čovjeka. Tko je taj moćni drugi čovjek? Zašto je došlo do tog obračuna i gdje se on dogodio? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Povijest četvrtkom: Podjela Indijskog potkontinenta, III. dio
Nazivali su je dragulj u kruni. Ali, tom je dragulju bilo dosta vlasti kolonijalnog gospodara, a i gospodaru je bilo jasno da je njegova vlast neodrživa. Dragulj je dobio nezavisnost 15. kolovoza 1947., ali, ona je plaćena podjelom i golemim ljudskim žrtvama. Države nastale tom podjelom nekoliko su puta ratovale, rat prijeti i danas. Zašto je nezavisnost bila tako skupa u životima? Zašto su države
Povijest četvrtkom: Podjela Indijskog potkontinenta, II. dio
Nazivali su je dragulj u kruni. Ali, tom je dragulju bilo dosta vlasti kolonijalnog gospodara, a i gospodaru je bilo jasno da je njegova vlast neodrživa.
Dragulj je dobio nezavisnost 15. kolovoza 1947., ali, ona je plaćena podjelom i golemim ljudskim žrtvama. Države nastale tom podjelom nekoliko su puta ratovale, rat prijeti i danas.
Zašto je nezavisnost bila tako skupa u životima? Zašto su drža
Povijest četvrtkom: Podjela Indijskog potkontinenta, I. dio
Nazivali su je dragulj u kruni. Ali, tom je dragulju bilo dosta vlasti kolonijalnog gospodara, a i gospodaru je bilo jasno da je njegova vlast neodrživa.
Dragulj je dobio nezavisnost 15. kolovoza 1947., ali, ona je plaćena podjelom i golemim ljudskim žrtvama. Države nastale tom podjelom nekoliko su puta ratovale, rat prijeti i danas.
Zašto je nezavisnost bila tako skupa u životima? Zašto su drža
Povijest četvrtkom: Kraj samostalnog hrvatskog kraljevstva, III. dio
Prvo je moćni kralj nestao, možda su ga oteli najstrašniji europski ratnici tog vremena. Njegov potencijalni nasljednik bio je u samostanu pa je krunu dobio čovjek o kojemu se ne zna puno. Činjenica da se oženio za kćer kralja susjednog kraljevstva govori nam da je ipak bio uglednog roda. On je vladao 14 godina, umro je pod nerazjašnjenim okolnostima. Prema legendi ubili su ga njegovi nevjerni pod
Povijest četvrtkom: Kraj samostalnog hrvatskog kraljevstva, II. dio
Prvo je moćni kralj nestao, možda su ga oteli najstrašniji europski ratnici tog vremena. Njegov potencijalni nasljednik bio je u samostanu pa je krunu dobio čovjek o kojemu se ne zna puno. Činjenica da se oženio za kćer kralja susjednog kraljevstva govori nam da je ipak bio uglednog roda. On je vladao 14 godina, umro je pod nerazjašnjenim okolnostima. Prema legendi ubili su ga njegovi nevjerni pod
Povijest četvrtkom: Kraj samostalnog hrvatskog kraljevstva, I. dio
Prvo je moćni kralj nestao, možda su ga oteli najstrašniji europski ratnici tog vremena. Njegov potencijalni nasljednik bio je u samostanu pa je krunu dobio čovjek o kojemu se ne zna puno. Činjenica da se oženio za kćer kralja susjednog kraljevstva govori nam da je ipak bio uglednog roda. On je vladao 14 godina, umro je pod nerazjašnjenim okolnostima. Prema legendi ubili su ga njegovi nevjerni pod
Povijest četvrtkom: Alexis de Tocqueville O demokraciji u Americi, II. dio
Bio je podrijetlom iz aristokratske obitelji. Francuska revolucija smaknula mu je dobar dio rođaka. Nakon što je obnovljena vlast Bourbona u Francuskoj, otac mu je našao posao sudskog naučnika i pred njima je bila karijera kraljevskog sudca. A onda je 1830. izbila revolucija i on se više nije osjećao sigurno u Francuskoj. Novim je vlastima predložio da ode na dugi put po Sjedinjenim Američkim Drža
Povijest četvrtkom: Alexis de Tocqueville O demokraciji u Americi, I. dio
Bio je podrijetlom iz aristokratske obitelji. Francuska revolucija smaknula mu je dobar dio rođaka. Nakon što je obnovljena vlast Bourbona u Francuskoj otac mu je našao posao sudskog naučnika i pred njima je bila karijera kraljevskog sudca. A onda je 1830. izbila revolucija i on se više nije osjećao sigurno u Francuskoj. Novim je vlastima predložio da ode na dugi put po Sjedinjenim Američkim Držav
Povijest četvrtkom: Tajne akcije, III. dio
U američkom obavještajnom žargonu one se nazivaju Covert Actions, tajne akcije. Kolokvijalan im je naziv crne operacije. U sovjetskom obavještajnom aparatu nazivali su ih aktivnim mjerama.
U biti, one su pokušaj da se izvan uobičajenih načina, ratom, ekonomskim, diplomatskim pritiskom i propagandom, prisili neku državu da radi ono što neka sila hoće.
Kako su nastale tajne akcije? Zašto je Hladni
Povijest četvrtkom: Tajne akcije, III. dio
U američkom obavještajnom žargonu one se nazivaju Covert Actions, tajne akcije. Kolokvijalan im je naziv crne operacije. U sovjetskom obavještajnom aparatu nazivali su ih aktivnim mjerama.
U biti, one su pokušaj da se izvan uobičajenih načina, ratom, ekonomskim, diplomatskim pritiskom i propagandom, prisili neku državu da radi ono što neka sila hoće.
Kako su nastale tajne akcije? Zašto je Hladni
Povijest četvrtkom: Tajne akcije, II. dio
U američkom obavještajnom žargonu one se nazivaju Covert Actions, tajne akcije. Kolokvijalan im je naziv crne operacije. U sovjetskom obavještajnom aparatu nazivali su ih aktivnim mjerama.
U biti, one su pokušaj da se izvan uobičajenih načina, ratom, ekonomskim, diplomatskim pritiskom i propagandom, prisili neku državu da radi ono što neka sila hoće.
Kako su nastale tajne akcije? Zašto je Hladni
Povijest četvrtkom: Tajne akcije, I. dio
U američkom obavještajnom žargonu one se nazivaju Covert Actions, tajne akcije. Kolokvijalan im je naziv crne operacije. U sovjetskom obavještajnom aparatu nazivali su ih aktivnim mjerama.
U biti, one su pokušaj da se izvan uobičajenih načina, ratom, ekonomskim, diplomatskim pritiskom i propagandom, prisili neku državu da radi ono što neka sila hoće.
Kako su nastale tajne akcije? Zašto je Hladni
