Radio drama
Drame i dramatizacije stranih klasika širokog vremenskog raspona, te suvremena europska i hrvatska drama klasičnog prosedea. Glumačke ekipe okupljene u ovim zahtjevnim radiofonskim projektima najzvučnija su imena hrvatskog glumišta koja na radiju nalaze svoje umjetničko utočište.
Episodes
Radovan Ivšić: Kralj Gordogan
Nives Madunić Barišić: Babuška ili Medaja iz susjedstva
F. KAFKA: PREOBRAŽAJ
George Orwell: 1984. (3.dio)
Velika korona straha lebdi nad posljednjim dijelom života Winstona Smitha, strah od torture, a potom i strah od slobode. U fokusu je potpun slom pobune, te slom dostojanstva čovjeka koji je mislio da može biti drukčije. Treći dio naše trilogije utopljen je u zvuk koji "1984." sugestivno transponira u suvremenost. Režiju potpisuje Petar Vujačić koji je u ton majstoru, Srđanu Nogiću, i skladatelju,
Geroge Orwell: 1984. (2.dio)
Drugi dio radijske adaptacije jednog od najutjecajnijih romana dvadesetog stoljeća, klasika distopije i političkog romana. U ovom dijelu Winston Smith i Julia njeguju svoj odnos i ljubav kao pobunu protiv bespoštednog i apsurdnog totalitarizma. No, gajiti san o bijegu iz društva zasnovanom na kontroli svih vidova života pokazuje se utopijom.
Od 1949. godine kad je roman objavljen doživio je prije
George Orwell: 1984.
Radijska adaptacija jednog od najutjecajnijih romana dvadesetog stoljeća, klasika distopije i političkog romana. „1984“ Orwell je smjestio u budućnost kao komentar dva totalitarna režima, staljinističkog i nacističkog, te određenih svjetskih političkih igara, a kojima je svjedočio u vlastitom vremenu. Audio medij pronalazi mogućnost za ovu dramatizaciju (potpisuje je mladi dramaturg Patrik Gregure
Eugene Ionesco: Nosorog
Antun Šoljan: Kratki izlet
Antun Šoljan: Bombardiranje
Marina Čapalija: Sričući
Charlotte Gillman: Žute tapete
Maja Ležaić: Nema više takvih kao Benja Krik
Radio igra mlade dramaturginje, Maje Ležaić, nastala prema motivima pripovijetki iz zbirke „Odeske priče“ Isaka Babelja. „Odeske priče“ nastale su i objavljene u Odesi 1923. godine, rodnom gradu Isaka Babelja u kojem je on, kao sin židovskog trgovca, pohađao škole, neuspješno se pokušao upisati na Sveučilište (zbog ograničenog broja upisnih mjesta za Židove), te se u njega vratio poslije studija,
Knut Hamsun: Glad
August Strindberg: Kristina
Davor Mojaš: Arija Rozarija
Davor Mojaš: Arija Rozarija / Delikatna i skladna dramsko-poetska igra puna senzualnosti i melankolije. Intimizam i atmosferu snatrenja Mojaš je ispisao manirističkom posvećenošću jeziku kojim se do kraja oslikava svijet zatvoren u samog sebe. Igraju Lucija Šerbedžija , Frano Mašković i Tomislav Martić, a režiju potpisuje Pater Vujačić.
Gotovo da nije važno jesu li ta tri lica u ovom Mojaševo
Marin Držić: Novela od stanca
Marin Držić: Dundo Maroje (drugi dio)
Marin Držić: Dundo Maroje (prvi dio)
William M. Thackeray: Sajam taštine (3. dio) - Uspon i posrnuće gospođe Rebeke Crawley
William M. Thackeray: Sajam taštine(3. dio) – Uspon i posrnuće gospođe Rebeke Crawley / Treći dio serijala prema slavnom romanu Williama Thackeraya prati Rebekin životni luk kojeg napinje njezina nezasitna ambicija da se popne na društvenoj ljestvici. U glavnoj ulozi: Jelena Miholjević. Cijeli serijal redateljski potpisuje Stephanie Jamnicky, glazbena urednica Franka Meštrović i ton majstorica Kat
William M. Thackeray: Sajam taštine ( 2. dio) - Rebeka
William M. Thackeray: Sajam taštine – 2. dio - Rebeka / Drugi dio radio dramske adaptacije slavnog Thackereyevog romana smješten je u ratnu 1815 godinu. Engleska vojska nalazi se u Belgiji, u Bruxellesu, i čeka poziv na bojište i konačno suočenje s Napoleonom. S vojskom je stigla i cijela bulumenta bogate pratnje. Život vojničkih časnika i svih onih koji ih prate, pustopašan je, kao da nikad neće
Ilija Zovko: Francuzica
Ilija ZOvko: Francuzica / Je li vam se ikad dogodilo da ste se našli na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme i da se iz toga izrodi nešto dobro, čak odlično? U našem slučaju, slučaju radio igre nastale prema tekstu Ilije Zovka, „Francuzica“, gospođi Greti i gospodinu Peri dogodilo se baš to. Ili – susret koji je „zalog budućih susreta“. Možda čak i ljubavi.
Nepretenciozan tekst glumca i pisca Ilije
E.T.A. Hoffmann: Pješčuljak
E.T.A. Hoffmann: Pješčuljak/ Pripovijetka njemačkog noveliste iz razdoblja romantizma E. T. A. Hoffmanna, „Pješčuljak“, zaranja u napuklu psihu mladog čovjeka koji u raljama straha, a strah ga opsjeda još iz djetinjstva, i nabujale mašte, gubi tlo pod nogama. Dosadašnje bavljenje ovim piscem u našem radiodramskom prostoru uglavnom je pronalazio predloške za psihološke drame s elementima fantastike
Antun Šoljan: Bombardiranje
Što čovjeku može pomoći kad s neba padaju bombe? Radiodrama prema noveli koju možemo naći u svim izborima Šoljanove proze, a kojom veliki pripovjedač još jednom radi očaravajući luk od kriške stvarnosti do metafore a kroz gustu rijeku emocija.
U danu opterećenom nesnosnom vrućinom djevojka hoda ulicom sve do trenutka kad se začuje sirena za uzbunu. U mračno sklonište-podrum dolazi čovjek kojeg je
Antun Šoljan: Bombardiranje
Što čovjeku može pomoći kad s neba padaju bombe? Radiodrama prema noveli koju možemo naći u svim izborima Šoljanove proze, a kojom veliki pripovjedač još jednom radi očaravajući luk od kriške stvarnosti do metafore a kroz gustu rijeku emocija.
U danu opterećenom nesnosnom vrućinom djevojka hoda ulicom sve do trenutka kad se začuje sirena za uzbunu. U mračno sklonište-podrum dolazi čovjek kojeg je
ZOran POngrašić: Baba ili Idi(j)ot
Književnik Zoran Pongrašić ispisao je na stranicama romana "Baba ili Idio(j)ot", a čiji je odjek ova radio monodrama, potresne, crnohumorne, mračne, a duboko antiratne stranice o Domovinskom ratu. Radiofonska realizacija s redateljskim potpisom Petra Vujačića bazirana je na sugestivnoj i nadahnutoj igri Bojana Novojca, potpunom povjerenju u visoku literarnu vrijednost teksta i intervencije (u sur
