Artivist
Dobro došli u Artivist podcast. Mi smo ljubitelji umjetnosti i dobrih priča. Volimo razgovarati o umjetničkim djelima iz raznih perspektiva pa zavirujemo u kontekst u kojem su djela nastala i povezujemo ga s današnjim svijetom.
Epizode
S2EP4 Plači kad me vidiš: ekstremna ljeta i baština
U ovoj epizodi istražujemo kako su klimatske anomalije, od ljetnog snijega u Rimu do godine bez ljeta, ostale zabilježene u umjetnosti i baštini. Uspoređujemo pejzaže Caspara Davida Friedricha prije i nakon erupcije vulkana Tambora, pokazujući kako su klimatske promjene ostale dokumentirane na samom slikarskom platnu. Naposljetku, razgovaramo o tome kako klima, osim što pokreće masovne seobe ljudi
S2EP3 Suveniri prije magneta za frižider: Što kupuju mladi Britanci na Grand Touru?
Puno raskošnija preteča današnjih maturalaca i apsolventskih putovanja bio je Grand Tour. To je bilo obrazovno putovanje europske elite, koje početkom 18. stoljeća postaje uobičajena praksa među mladim bogatašima sjeverne Europe, a osobito među Britancima. Kao što i mi danas s putovanja volimo donijeti suvenire, tako su to htjeli i oni. Međutim, njihovi suveniri bili su znatno vrijedniji, kupovali
S2EP2 Tko posjeduje lice države? Politički portret od blata Jajca do zlata Mar-a-Laga
U ovoj epizodi promišljamo politički portret kao alat moći, od antičkih kovanica do suvremenog brendiranja. Pratimo put lica od Lizipova Aleksandra Velikog i Augustinčićeva Tita u šinjelu, do Nemonovih bisti Churchilla i Trumpovih zlatnih kovanica. Razgovaramo o tome kako politički portret služi kao sidro stabilnosti u krizama ili kao agresivna okupacija javnog prostora. Na kraju, promatramo što
S2EP1 Robert Frangeš Mihanović: Umjetnik koji nije dočekao postavljanje svog najpoznatijeg spomenika
Svi znamo tko nas dočekuje na izlasku iz Glavnog kolodvora u Zagrebu. Kralj Tomislav! No, tko je bio čovjek koji mu je udahnuo život i zašto je trebalo čak 23 godine da njegov konjanik zauzme današnje mjesto? U ovoj epizodi razgovaramo o tome kako se reciklira povijest, od namještaja stare zagrebačke katedrale u umjetnikovu dnevnom boravku do gradnje obiteljskog doma na mjestu nekadašnjeg groblja.
EP10 Jutro u Atelijeru Meštrović: Kakav je vaš doživljaj?
U ovoj epizodi mijenjamo pravila: izlazimo iz studija, a riječ prepuštamo vama. Pozvali smo vas da prošetate novim stalnim postavom, zastanete, podijelite dojam… i upravo su ti vaši glasovi postali srce ove epizode. Vaša zapažanja, pitanja i osobne perspektive otvaraju nove načine gledanja na skulpturu, umjetnika i sam muzej.U razgovoru s autoricom postava, Barbarom Vujanović, otkrivamo kako je na
EP9 Prekasno za početak? Pet umjetnika koji su dokazali suprotno
Laura i Mate razgovaraju o umjetnicima koji nisu krenuli “na vrijeme”, nego baš onda kad život postane kompliciran. Od burzovnih slomova i fizičkog rada do kasnih odluka i potpune promjene karijere, otkrivaju kako su osobne krize, slučajni susreti i unutarnji porivi oblikovali neke od najvažnijih umjetničkih priča.Zašto netko tek u tridesetima, četrdesetima ili čak u mirovini počinje stvarati? I š
EP8 Premladi za remek-djela? Pet umjetnika koji su stvarali povijest u ranim dvadesetima.
Laura i Mate razgovaraju o pet umjetnika koji su vrlo mladi stvorili značajna djela. Otkrivaju koje su okolnosti, od djetinjstva i gradova u kojima su živjeli do mentora koji su ih oblikovali, bile presudne za razvoj njihova umjetničkog talenta.Ivan Meštrović, Zdenac života, 1905.https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/d3/Zdenac_%C5%BEivota_-_Fontaine_de_vie.jpg Michelangelo, Pietà, 1498–
EP7 Slikati riječima: Gdje nas vodi promptografija?
U ovoj epizodi Laura i Mate razgovaraju o novoj vrsti vizualnog stvaranja u kojoj nema kista, dlijeta ni fotoaparata, već samo riječi i umjetna inteligencija. Otvaraju pitanja fake newsa, budućnosti umjetnosti i istine, te granica kreativnosti i autorstva u dobu AI-ja.Boris Eldagsen, PSEUDOMNESIA Fake Memories, work in progress, 2022 – ongoing co-produced by the means of AI https://www.eldagsen.co
EP6 Egon Schiele: Tijelo i nelagoda
U ovoj epizodi Laura i Mate razgovaraju o Egonu Schieleu i izložbi Egon Schiele UNSEEN u MUO Galeriji. Mate govori iz perspektive koautora izložbe, nastale u suradnji s dr. sc. Antoniom Došen, voditeljicom Zbirke grafike Muzeja za umjetnost i obrt. Razgovaraju o životnim okolnostima Egona Schielea i njegovih modela, nelagodi koju njegova djela i danas izazivaju kod promatrača, te o tome kako je b
EP5 Marina Abramović: Nikad bliža
Umjetnički performans katkad se čini trivijalnim, ponekad pretencioznim, mnogima nerazumljivim. Je li tako i s radom Marine Abramović? Laura i Mate zavirit će u njen život i opus. A trenutak u kojem se s Marininim djelima izbliza možemo i upoznati - u Ljubljani i u Beču - idealan je za takvo razotkrivanje.Radovi o kojima govorimo:The Artist Is Present (2010)https://www.moma.org/calendar/exhibition
EP4 Zašto kosturi plešu u crkvi u Bermu?
U Bermu plešu kosturi već pet stoljeća. Baš o tome u ovoj epizodi razgovaraju Laura i Mate - što nam ova srednjovjekovna slika govori o odnosu prema smrti, društvenim hijerarhijama i cenzuri; od kud Vincentu iz Kastva i njegovoj radionici ideje za freske.Danse Macabre Camille Saint-Saënsa https://www.youtube.com/watch?v=YyknBTm_YyM&list=RDYyknBTm_YyM&start_radio=1 Iz knjige Branka Fučića,
EP3 Julije Klović: Renesansa u džepu
Laura i Mate razgovaraju o Juliju Kloviću, majstoru minijatura kojeg je život odveo iz Grižana u Rim. Otkrijte njegove naručitelje, pogled na tijelo u umjetnosti i zašto njegove minijature i danas djeluju “monumentalno” – čak i na ekranima mobitela.Julije Klović, Adam i Eva (iz Časoslova Farnese) 1537. - 1546. https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Giulio_Clovio_-_Farnese_Hours_-_Google_Art_Proje
EP2 Bista bez lica? Kako Bakić vidi Lisinskog
U drugoj epizodi Artivist podcasta, Mladen i Mate razgovaraju o glazbeniku i kiparu – Vatroslavu Lisinskom i Vojinu Bakiću. Povod je Bakićeva bista Lisinskog u Koncertnoj dvorani u Zagrebu, a kroz nju uspoređuju njihove sudbine i otkrivaju kako kontekst oblikuje naše doživljaje umjetnosti.Vojin Bakić, Lisinski, 1974. (jedina javno dostupna fotografija djela i to nakon zagrebačkog potresa 2020. go
EP1 Nasta Rojc, javna rasvjeta i pralje
U prvoj epizodi Artivist podcasta, Laura i Mate istražuju kako je rasvjeta promijenila grad i naše živote. Kroz sliku "Ilica" Naste Rojc iz 1910. godine, razgovaraju o šestinskim praljama, urbanom razvoju i transformaciji Zagreba. Poslušajte epizodu i otkrijte sve detalje!Nasta Rojc, Ilica, 1910. https://imgur.com/a/xBaU0 Zagrebački bazar Salomona Königa Zg-bazar.jpg Autoportret hrvatske
