Occamova britva
Emisija o filozofskim i etičkim teorijama i dilemama.
Epizode
Occamova britva: Moralno biopoboljšanje
„Tijekom većeg dijela od otprilike 150 000 godina koliko ljudska vrsta postoji, ljudska bića živjela su u razmjerno malim i blisko povezanim društvima, s primitivnom tehnologijom koja im je omogućavala da utječu samo na svoju neposrednu okolinu. No znanošću i tehnologijom ljudi su radikalno promijenili svoje životne uvjete, dok je njihova moralna psihologija vjerojatno ostala u osnovi ista tijekom
Occamova britva: Opća volja
Godine 1755. napisao je Raspravu o podrijetlu i osnovama nejednakosti među ljudima u kojoj je nastojao odgovorio na pitanje kako su ljudi izgubili svoju slobodu. Sedam godina kasnije napisao je djelo koje počinje ovim spektakularnim riječima: Čovjek se rađa slobodan, a posvuda je u okovima. U toj je knjizi naslovljenoj Društveni ugovor pokušao odgovoriti na pitanje kako ljudi mogu vratiti izgublje
Occamova britva: Etičke (ne)zgode s umjetnom inteligencijom
„Neka se ultrainteligentni stroj definira kao stroj koji može daleko nadmašiti sve intelektualne aktivnosti bilo kojeg čovjeka. Budući da je projektiranje strojeva jedna od tih intelektualnih aktivnosti, ultrainteligentni stroj mogao bi projektirati još bolje strojeve; tada bi nedvojbeno došlo do „eksplozije inteligencije“, a ljudska bi inteligencija ostala daleko iza“. Ovako je matematičar Irving
Occamova britva: Laplaceov demon
Ako bi on poznavao sve sile koje pokreću prirodu i položaje svih čestica od kojih se priroda sastoji, za njega ništa ne bi bilo nesigurno. On bi znao kretanja svih tijela, u njegovim očima budućnost bi bila poput prošlosti. Kakvo je to biće? Saznajte u Occamovoj britvi u kojoj je sugovornik prof. dr. Boran Berčić.
Occamova britva: Akrasia
U dijalogu Protagora, napisanom oko 380. prije naše ere, Sokrat postavlja ovo pitanje: „Kako objašnjavate to što smo nazvali biti slabiji prema nasladama? To je početak rasprave u filozofiji o nečemu što se na starogrčkom zove akrasia, ova slabost prema nasladama, kako ju naziva Sokrat. Danas u Occamovoj britvi govorit ćemo o toj slabosti i kako je ona moguća. Naš je sugovornik doktor Filip Grgić
Occamova britva: Lukavstvo uma
Svoje prvo veliko djelo objavio je u 36. godini. Dok ga je završavao slušao je tutnjavu bitke kod Jene u kojoj je Napoleonova vojska teško porazila prusku vojsku. Vidio je i ulazak Napoleona u Jenu, nazvao ga je „svjetskim duhom na konju”. Povijest ga je oduvijek privlačila, kada je postao profesor filozofije u Berlinu godinama je držao predavanja o njoj koja su nakon njegove smrti i objavljena. U
Occamova britva: Je li svijest u svemu?
Tales je bio prvi koji je tvrdio da je duša u svemu pomiješana i dokazivao to magnetom i jantarom koji privlače druge predmete. Danas u filozofiji postoji pravac koji tvrdi da je svijet prožet sviješću, da i najmanja čestica ima svijest. Taj se pravac naziva panpsihizam i prema svojim zastupnicima on nam može dati ujedinjenu koncepciju prirode i tako izbjeći pojednostavljenu sliku svijeta koju daj
Occamova britva: Jureći tramvaj
Godine 1967. u časopisu Oxford Review engleska filozofkinja Philippa Foot ovako je postavila taj problem: „Pretpostavimo da se sudac suoči s izgrednicima koji zahtijevaju da se pronađe krivac za određeni zločin i prijete da će se u suprotnom krvavo osvetiti određenom dijelu zajednice. Budući da je pravi krivac nepoznat, sudac smatra da može spriječiti krvoproliće samo tako da optuži neku nevinu o
Occamova britva: Građanski neposluh
Živio je više od dvije godine u kolibi u šumi. Kolibu je sam sagradio, hranio se povrćem i bobicama koje je ubrao u šumi ili sam uzgojio. Taj život u kolibi iskoristio je kako bi napisao knjigu po kojoj je poznat i danas. Godine 1846., dok se šetao pored rodnog grada, presreo ga je poreznik i zatražio da plati porez koji je on odbijao plaćati u znak protesta zbog rata Sjedinjenih Država protiv Mek
Occamova britva: Turingov test
Bio je sjajan matematičar, odigrao je ključnu ulogu u razbijanju nacistički šifri. Prvi je postavio arhitekturu modernih računala. Godine 1950. objavio je rad Računalni stroj i inteligencija koji je počinjao riječima: „Mogu li strojevi razmišljati?'“. U tom je radu predložio test koji je trebao utvrditi mogu li strojevi misliti kao ljudska bića i možemo li mi razlučiti razgovaramo li s takvim inte
Occamova britva: Nevidljiva tjelešca
Platon ga nije volio, navodno je htio zapaliti sva njegova djela. Diogen Laertije u Životima i mišljenjima istaknutih filozofa piše da je u filozofiji bio poput borca u petoboju: bavio se fizikom i etikom, matematikom i općom kulturom, imao je i znanje o umjetnostima. Najpoznatiji je po ovom učenju: „Počela svega jesu atomi i praznina, a sve ostalo jest subjektivno mnijenje. Svjetovi su beskrajni,
Occamova britva: Veo neznanja na malo drugačiji način
David Hume pisao je o razboritom promatraču, Adam Smith o nepristranom promatraču. John Rawls pisao je o velu neznanja i taj je veo ključan za njegova načela pravednosti prema kojima svaka osoba treba imati jednako pravo na najširi sustav jednakih temeljnih sloboda te da društvene i ekonomske nejednakosti treba urediti tako da su one na najveću korist najlošije stojećih. Kanadski filozof Gerald Je
Occamova britva: Kulturna hegemonija
Bio je osnivač i prvi čovjek Komunističke partije Italije. Fašističke vlasti uhapsile su ga 1926. kako bi, kako je to na suđenju izjavio javni tužitelj, zaustavile njegov mozak na dvadeset godina. On je onda u 11 godina tamnovanja napisao oko 3 000 stranica koje su prokrijumčarene iz zatvora i objavljene kao Zatvorske bilježnice i Pisma iz zatvora. U tom se njegovom djelu posebno ističe pojam kult
Occamova britva: Banalnost zla
11. travnja 1961. u Jeruzalemu počeo je zasjedati posebni okružni sud. On ne zasjeda u uobičajenoj sudnici, zbog velikog interesa za to suđenje za sudnicu je preuređena dvorana kazališta Beit Ha'am koja je mogla primiti 750 ljudi. Trojica sudaca sude čovjeku koji sjedi u za metke neprobojnoj staklenoj kabini, čovjeku srednjega rasta, mršavom, srednjovječnom, proćelavom, lošeg zubala, koji će tije
Occamova britva: Neprijatelj
Britanski filozof politike David Runciman tog je pravnika i političkog filozofa nazvao “card carrying Nazi”, nacist s članskom iskaznicom nacističke stranke. Runciman nije pretjerivao. Taj se pravnik i politički filozof učlanio u Nacionalsocijalističku njemačku radničku stranku i podržavao politiku njezinog vođe Adolfa Hitlera. Zbog toga neće moći predavati u Saveznoj republici Njemačkoj. A opet,
Occamova britva: Treći čovjek
Najpoznatiji treći čovjek je onaj koji su stvorili pisac Graham Greene i režiser Carol Reed: Orson Welles kao Harry Lime koji svojem prijatelju kojeg glumi Joseph Cotten, u poslijeratnom Beču govori kako je Italija pod vladavinom obitelji Borgia imala ratove, ubojstva i krvoprolića, ali je dala i Michelangela, Da Vincija i renesansu, a Švicarska je za petsto godina mira i demokracije uspjela pro
Occamova britva: Platonova špilja, II. dio
"Vlasnik lađe nadmašuje sve ostale u lađi veličinom i snagom, ali je nagluh, te jednako tako slabo vidi i slabo razumije pomorstvo. Lađari se među sobom svađaju za kormilarenje, svaki misli da ima on biti kormilar. Samo se neprestance kupe oko vlasnika broda, mole i svašta čine, da kormilo njima preda, a ako ga sami ne mogu nagovoriti nego ih preteku u tome katkada drugi, ili ih ubijaju ili baca
Occamova britva: Platonova špilja, I. dio
Oni su od djetinjstva zatočeni u špilji. Na nogama i oko vrata imaju okove. Glava im je tako okovana da ju ne mogu okretati, mogu gledati samo ispred sebe. Ispred njih nalazi se zid, iza njih gori vatra i od te vatre dolazi jedino svjetlo. Iza tih okovanih ljudi nalaze se ljudi koji nose svakojake sprave i kipove. Jedino što ti okovani ljudi vide jesu sjene od tih sprava i kipova koje nosi ti drug
Occamova britva: Neprisiljena komunikacija
Jürgen Habermas rođen je 1929., umro je u ožujku 2026. Za dugog života predavao je kao sveučilišni nastavnik, napisao je četrdesetak knjiga. Enciklopedija Britannica o njemu piše kao o najvažnijem njemačkom filozofu druge polovine 20. Stoljeća. Ali, Habermas nije bio samo to-bio je i mislilac kojemu je bilo stalo do zajednice, građanin filozof. Danas u Occamovoj britvi govorit ćemo o jednoj od sre
Occamova britva: Agripina trilema
Enesidem je postavio deset tropa ili modusa koji su trebali pokazati relativnost naše spoznaje. Ti tropi tvrde da onaj koji spoznaje, okolnosti tog spoznavanja te osjetila s kojima spoznajemo utječu na našu spoznaju. Agripa je ovim tropima dodao još svojih pet: diskrepanciju, regres ad infinitum, relativnost, hipotezu i cirkularnost. Od drugog, četvrtog i petog Agripinog tropa stvoreno je nešto š
Occamova britva: Ateizam, II. dio
Godine 1665. Baruch de Spinoza počeo je pisati djelo koje je u pismu svom prijatelju ovako objasnio: „Sada pišem raspravu o tome kako razumijem Sveto Pismo. Da to učinim potiču me: 1. predrasude teologa, 2. mnijenje koje svjetina o meni ima i koja me ne prestaje optuživati za ateizam, 3. sloboda filozofiranja i govorenja onoga što mislimo; želim je na svaki način obraniti budući da je ona posv
Occamova britva: Ateizam, I. dio
Tvrdio je da toplinu zvijezda ne osjećamo, jer im je velika udaljenost od Zemlje. Mjesec nema vlastitoga svjetla, nego ga ima od Sunca. Pomrčina Mjeseca nastaje kad se Zemlja nađe ispred njega, a pomrčina Sunca nastaje za mlađaka kada se Mjesec nađe ispred Sunca. Za Sunce je tvrdio da je samo užarena gromada. Ta mu je tvrdnja donijela optužbu za bezbožništvo. Ime filozofa koji je to tvrdio je Anak
Occamova britva: Descartesov zli demon
„Pretpostavit ću stoga ne najboljeg Boga, izvora istine, nego nekakva zloduha što je i u najvišoj mjeri moćan i lukav, koji je uložio sve svoje umijeće u to da mene prevari: mislit ću kako nebo, zrak, zemlja, boje, likovi, zvukovi i sve ostale izvanjske stvari nisu ništa drugo nego obmane snova, zamke koje je postavio mojoj lakovjernosti“. Ove je riječi napisao Rene Descartes u svojim Metafizičkim
Mnoštvo svjetova
Postoji mnoštvo svjetova. Ti drugi svjetovi isti su kao i naš svijet. Oni su konkretni kao što je konkretan ovaj svijet u kojemu mi živimo. Svaki taj svijet živi za sebe. U tim drugim svjetovima žive naši parnjaci, pojedinci koji su nam slični. U ovom svijetu ja pišem najavu za ovu emisiju, u drugom svijetu moj parnjak peca na rijeci. Je li ovo neobuzdana metafizička maštarija koja nema veze s oz
Occamova britva: Wittgensteinov privatni jezik
Ako bi lav mogao govoriti, mi ne bismo mogli razumjeti što on kaže. Taj je aforizam Ludwiga Wittgensteina dio njegove stalne rasprave o jeziku, što je jezik i kako on funkcionira. Danas u Occamovoj britvi govorit ćemo o argumentu Wittgensteinovog privatnog jezika. Zašto ne bismo razumjeli lava ako bi on mogao govoriti? Zato ne bismo razumjeli jezik razumljiv samo jednoj osobi? Naša je sugovornic
Occamova britva: Sreća
Grčki filozof Ivan iz Stobija napisao je da je čovjek plijen dobrog trenutka, igračka sreće. Sokrat je sreću izjednačavao s vrlinom. A sreća može biti i osjećaj, a može biti i rezultat krjeposnog života.
Postoje i oni koji smatraju da je sreća samo u oku promatrača. Pa što je onda sreća? To je tema današnje Occamove britve. Naš je sugovornik doktor Filip Grgić s Instituta za filozofiju u Zagrebu.
Occamova britva: Kvantna teorija i fizika
„Bilo je otprilike tri sata ujutro kada mi se pred očima ukazao konačan rezultat mojih izračuna. Bio sam duboko potresen i tako uznemiren da na san nisam mogao ni pomišljati. Izađoh iz kuće i krenuh polako hodati po tami. Uzverah se na stijenu što se na punti otoka okomito nadvijala nad morem i ondje odlučih dočekati zoru.“ Ove je riječi napisao Werner Heisenberg. Njima je pokušao objasniti kako s
Occamova britva: 11. teza o Feuerbachu
Tekst je kratak, napisan je na dvije stranice. Desetljećima je bio nepoznat. Otkrio ga je autorov najbolji prijatelj i suradnik i objavio ga kao dodatak svoje knjige. Taj kratak tekst poznat je po zadnjoj, 11. tezi koja se nalazi uklesana i na autorovom grobu. Zašto je ta teza do napisana i zašto je ona danas tako poznata? To su teme Occamove britve. Naš je sugovornik dr. Mislav Žitko s Odsjeka za
Occamova britva: Pobuna masa
Grčka riječ massein znači mijesiti. Od te riječi nastala je i grčka riječ masa koja znači ječmeni hljeb kruha. Iz te se pak riječi u latinskom razvila riječ massa, koja znači tijesto. U svakodnevnom govoru riječ masa označava tvar neodređenog oblika. Riječ masa može označavati masu željeza ili gromadu kamena, ali i veliku skupinu ljudi. Za jednog španjolskog filozofa ta je masa označavala sve što
Occamova britva: Poticaj/gurkanje
Pojam su 2008. godine popularizirali dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju i ugledni pravnik. Obično se definira kao namjerno uvođenje suptilnih, neprisilnih utjecaja na ljude kako bi oni donijeli dobre odluke. Na engleskom taj se pojam naziva nudge, na hrvatskom prevodi se kao poticaj, gurkanje, nukanje. Nudge koriste vlade, dobrotvorne udruge i privatne tvrtke. Za neke to je idealan način da
Occamova britva: Paradoksi, II. dio
Netko je Diogenu iz Sinope, pripadniku ciničke filozofske škole, objašnjavao paradoks filozofa Zenona znan kao Trkalište. U tom paradoksu trkač nikada ne stiže na cilj jer kako bi došao do cilja, trkač mora prijeći beskonačno mnogo točaka u nizu. Diogen je nakon što je saslušao taj paradoks ustao i prošetao od stupa do stupa. Nisu svi paradoksi tako lako rješivi. Jedan je početkom 20. stoljeća ta
Occamova britva: Paradoksi, I. dio
Jedan od njih, znan kao Russellov, odvratio je filozofa Gottloba Fregea od završetka životnog djela. Za neke su zaslužni filozofi stare Grčke. U njima Ahil nikada ne sustiže kornjaču, čovjek ne može prijeći udaljenost između dvije točke, ispaljena strijela zapravo stoji na mjestu. Neki imaju i privlačne nazive, na primjer Lažljivac i Brijač. Neki nam pak tvrde da ne znamo kada nastaje gomila i kad
Occamova britva: Čovjek kao politička životinja
„Iz tih je stvari dakle bjelodano kako je grad jedna od naravnina i da je čovjek po naravi društvena životinja, i onaj koji je bez grada - zbog naravi a ne zbog slučaja - ili je nevaljao ili je bolji od čovjeka; poput onoga kojega Homer pogrdi kao »bez plemena, bez zakona, bez ognjišta“. Ovo je jedan od najpoznatijih ulomaka iz povijesti filozofije-početak Aristotelove Politike. Čovjek kao društve
Occamova britva: Ima li u Državi mjesta za pjesnike, II. dio
Britanski matematičar i filozof Alfred North Whitehead izjavio je: “Najsigurnija opća karakterizacija europske filozofske tradicije je da se sastoji od niza bilješki uz Platona”. U Platonovom djelu posebno mjesto zauzima Država, dijalog u kojemu on pokušava pokazati kako bi trebala biti ustrojena država i kako živjeti u ovom svijetu. U Državi ima niz mjesta o kojima se raspravlja, jedno od njih je
Occamova britva: Ima li u Državi mjesta za pjesnike, I. dio
Britanski matematičar i filozof Alfred North Whitehead izjavio je: “Najsigurnija opća karakterizacija europske filozofske tradicije je da se sastoji od niza bilješki uz Platona”. U Platonovom djelu posebno mjesto zauzima Država, dijalog u kojemu on pokušava pokazati kako bi trebala biti ustrojena država i kako živjeti u ovom svijetu. U Državi ima niz mjesta o kojima se raspravlja, jedno od njih je
Occamova britva: Pojmovno pismo
Cijelog je radnog života predavao matematiku u Jeni. Hrvatska enciklopedija u članku o njemu piše da ga se može smatrati osnivačem suvremene logike. Plan mu je bio ambiciozan: zasnovati matematiku na čisto logičkim načelima, matematika je trebala biti dio logike. Smatrao je da treba izbjeći nejasnoće koje dolaze iz pogrešnog korištenja jezika. U jednom od svojih djela je napisao: „Umjesto da pose
Occamova britva: Religija opijum naroda
Bilo mu je samo 25 godina. Do tada je uspio doktorirati i kao urednik utrostručiti nakladu novina koje je uređivao. U tim se novinama zalagao za liberalne reforme i slobodu trgovine. Kada su pruske vlasti zabranile izlazak tih novina, njemu je bilo jasno da od postupne promjene i reformi nema ništa. Godine 1843. napisat će kratko djelo u kojemu će po prvi puta pisati o proletarijatu i otuđenju. U
Occamova britva: Tractatus Logico-Philosophicus
O tom djelu najbolje govore njegova prva i zadnja rečenica. Prva je rečenica moto koji je autor preuzeo od austrijskog pisca Ferdinanda Kurnbergera: „… i sve što znamo, što nismo samo čuli hučati i bučati može se reći u tri riječi“. Drugu rečenicu napisao je sam autor: „O čemu se ne može govoriti, o tome se mora šutjeti“. S tom rečenicom završava ovo kratko, važno i zagonetno djelo. O kojem je to
Occamova britva: Veo neznanja
Taj je filozof postavio ovo pitanje: Što bi odlučio kada ne bi znao tko ćeš biti? U svojoj knjizi Teorija pravednosti on je postavio koncepciju uređenja društva koja se temelji na dva opća načela pravednosti. Da bismo se uopće dogovorili kako bi trebalo biti uređeno to pravedno društvo, mi ne bismo smjeli znati koji je naš položaj u tom društvu. Tako bismo bili pristrani, vođeni našim interesima.
