Povijesne kontroverze
Radio emisija Hrvatskog radija 3. program usmjerena na poticanje argumentirane akademske rasprave, njegovanja profesionalizma i kulture dijaloga temeljeći se na najnovijim saznanjima iz područja povijesnih znanosti i srodnih znanstvenih disciplina.
Epizode
Sjeverna Dalmacija u Domovinskom ratu
Sjeverna Dalmacija s Kninom kao glavnim gradom bila je političko i vojno središte srpske pobune u Hrvatskoj te kasnije središte srpske paradržave. Na tom se prostoru može pratiti kako su se, uz presudnu pomoć JNA, oblikovale oružane snage koje su krajem 1992. postale dio Srpske vojske Krajine, odnosno njezin 7. sjevernodalmatinski korpus. O ulozi JNA, arhivskim izvorima i slomu tog korpusa u opera
Hrvatsko stanovništvo kroz stoljeća
Koliko bi Hrvatska danas imala stanovnika da je kroz posljednjih 500 godina rasla poput Švedske, Nizozemske ili Norveške? Zašto Hrvatska danas ima milijune stanovnika manje nego što bi mogla imati prema europskim demografskim trendovima? Može li se povijest jednoga naroda čitati kroz broj ljudi koji su na nekom prostoru živjeli, nestajali ili odlazili? I govori li nam demografija možda više o hrva
Ponovo o Višeslavovoj krstionici - 2. dio
U današnjoj epizodi nastavljamo osvrt i komentare na predavanje prof. Mirjane Matijević Sokol posvećeno Višeslavovoj krstionici. Ovaj krsni zdenac u hrvatskoj historiografiji predstavlja jedan od onih arheoloških artefakata koji, iako ključan za razumijevanje razdoblja i procesa pokrštavanja ranoga srednjega vijeka, istovremeno je već desetljećima predmet rasprava i kontroverzi koje izlaze i izvan
Ponovo o Višeslavovoj krstionici - 1. dio
Čin pokrštavanja i proces susljedne kristijanizacije u povijesti svakog europskog naroda važni su događaji kojima se taj narod uključio u kršćansku ekumenu i time u srednjovjekovnom svijetu postao dio kršćanske civilizacije. U hrvatskom slučaju taj je proces započeo razmjerno rano, no trajao je prilično dugo, a o tome nam govore i konkretni arheološki ostaci crkvene gradnje ranoga srednjega vijeka
Zagrebačko prigorje u 20. stoljeću
Zagrebačko prigorje – prostor na dodiru grada i sela, povijesnih kontinuiteta i političkih lomova – često se u javnosti doživljava kao samorazumljiv pojam. No što on zapravo označava? Gdje su njegove prostorne i identitetske granice, i u kakvom su međusobnom odnosu pojmovi Zagreb i Prigorje – jesu li oni suprotstavljeni ili isprepleteni kroz povijest? U ovoj emisiji otvaramo niz pitanja koja zadir
Umjetnost ranog srednjeg vijeka i stvaranje hrvatskog nacionalnog stila
početkom 20. stoljeća
Umjetnost, a ponajviše arhitekturu 19. stoljeća, u svim je dijelovima Europe obilježila potraga za posebnim nacionalnim izrazom. Najčešći izbor bila je neogotika, no kako su, međutim, postupno „otkrivani“ drugi povijesni stilovi, kao i tradicijsko graditeljstvo, tako je rastao broj najraznolikijih nacionalnih izraza u umjetnosti europskih nacija. Prvi hrvatski nacionalni stil, stvoren početkom 188
Mletačke tajne službe
18. stoljeće bilo je razdoblje postupnog slabljenja moći nekad moćne mediteranske sile. Iscrpljena dugotrajnim ratovima s Osmanskim Carstvom i suočena s gospodarskom stagnacijom, Mletačka Republika više nije mogla ravnopravno konkurirati vodećim europskim silama poput Francuske, Engleske ili Habsburške Monarhije. Ipak, unatoč političkom i vojnom opadanju, zadržala je kontrolu nad važnim prekomorsk
Velike boginje 1972. u Hrvatskoj
U ožujku 1972. godine tadašnju je Jugoslaviju potresla vijest o pojavi bolesti za koju se vjerovalo da je na ovim prostorima stvar daleke prošlosti. Variola vera, poznatija kao velike boginje ili „crna dama“, pojavila se nakon 42 godine izbivanja. Iako na području SR Hrvatske nije zabilježen niti jedan slučaj zaraze, reakcija vlasti bila je munjevita i beskompromisna. U „ratu protiv boginja“ nije
Hrvatska samouprava u BiH 2001. – separatizam ili obrana Daytona?
Prije 25 godina dogodio se jedan od najkontroverznijih političkih događaja u postdaytonskoj Bosni i Hercegovini – proglašenje Privremene hrvatske samouprave. Koji su bili uzorci, a što su bile posljedice tog čina? Mogu li se uzroci pronaći u međunarodnom intervencionizmu i izbornom inženjeringu ili se radi o neopravdanom separatizmu? Je li hrvatska samouprava bila pokušaj zaštite političke ravnopr
Vinodolski zakon - temelj hrvatske pravne baštine
Kraj 13. stoljeća na jadranskoj obali donosi značajne političke promjene, obilježene dolaskom novih velikaša na područja koja su do tada bila uređena prema drevnim lokalnim običajima. Jedan od ključnih trenutaka tog razdoblja je sastavljanje Vinodolskog zakona 1288. godine, dokumenta koji nije samo najstariji cjeloviti zakonski spomenik na hrvatskom jeziku, nego i pruža fascinantan uvid u svakodne
Tko je bio Milan Šufflay?
Povjesničar i političar Milan Šufflay jedna je od najzanimljivijih i najkontroverznijih intelektualnih figura hrvatske povijesti u prva tri desetljeća 20. stoljeća Kako je vrhunski znanstvenik i pionir albanologije postao i jedan od najglasnijih kritičara jugoslavenske ideologije? Kakvu je političku viziju nudio za Hrvate u Kraljevini SHS, kako je kritizirao zapadne zagovaratelje Jugoslavije te ka
Što je prosvjetiteljstvo? BONUS
Projekt Između znanja i neznanja: ideje, prakse i nasljeđe prosvjetiteljstva u hrvatskim zemljama istražuje obilježja i geografiju prosvjetiteljstva kao kulturnog procesa u hrvatskim zemljama tijekom “dugog” 18. stoljeća. Ovo je prvi puta da se jedan znanstveno-istraživački projekt fokusira na hrvatski prosvjetiteljski diskurs u kontekstu civilne Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i Dubrovačke Republi
Što je prosvjetiteljstvo?
Prvi znanstveno istraživački projekt o prosvjetiteljstvu u Hrvatskoj
Projekt Između znanja i neznanja: ideje, prakse i nasljeđe prosvjetiteljstva u hrvatskim zemljama istražuje obilježja i geografiju prosvjetiteljstva kao kulturnog procesa u hrvatskim zemljama tijekom “dugog” 18. stoljeća. Ovo je prvi puta da se jedan znanstveno-istraživački projekt fokusira na hrvatski prosvjetiteljski diskurs u kontekstu civilne Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i Dubrovačke Republi
Istok susreće Zapad
U današnjoj emisiji govorimo o susretima kultura, ideja i ljudi između Hrvatske i Azije – od srednjovjekovnih putovanja Marka Pola do suvremenih političkih, kulturnih i gospodarskih veza s Kinom, Indijom i Japanom. Povod je zbornik East meets West – Istok susreće Zapad, koji okuplja povjesničare, arheologe, muzikologe i politologe te pokazuje koliko su ti kontakti bili dugotrajni, slojeviti i čest
Otkriće povijesti: hrvatski i ugarski kraljevi, ilirski i slavenski predci (17. i 18. stoljeće)
Podijeljen u više državnih zajednica i kulturnih krugova te bez konsolidiranoga političkog i simboličkog središta, hrvatski povijesni prostor u ranome novom vijeku nije mogao razviti koherentnu političku ikonografiju. Vladarske su galerije već stoljećima bile ispunjene prikazima vladara stranih dinastija, dok su se obrisi ključnih događaja iz starije nacionalne prošlosti tek fragmentarno razabiral
Lujo Vojnović - 1. dio
Lujo Vojnović rođen u Splitu 1864., umro u Zagrebu 1951., intelektualac je koji se bavio aktualnim nacionalnim, povijesnim i geopolitičkim temama, a u određenoj je mjeri bio kreator moderne političke kulture koja se širila preko tiska i časopisa. Njegov višestruki identitet, u kojem je dominirao onaj srbo-katolički, uvjetovali su njegovu turbulentnu karijeru u kojoj je služio vlastima Austro-Ugars
Propaganda i udarništvo u Hrvatskoj 1945.-1952.
Rad kao kategorija bio je jedan od temeljnih ideoloških pojmova komunističke Jugoslavije. Je li rad u početku komunističke vlasti bio samo pitanje proizvodnje, ili i sredstvo političke mobilizacije, društvene kontrole i legitimiranja novog poretka? Što je podrazumijevao pojam „socijalističko takmičenje“, zašto je ono bilo važno i kako je oblikovalo svakodnevicu radnika u prvim poratnim godinama? T
Senjska kapetanija
Druga polovica 15. stoljeća na prostorima hrvatskih povijesnih zemalja obilježena je brojnim političkim i društvenim promjenama. Jedno od ključnih obilježja bila je osmanska ugroza na prostorima srednjovjekovne Slavonije i Hrvatske te sve snažnija prisutnost Mletačke Republike na istočnoj jadranskoj obali. U takvim okolnostima hrvatski velikaški rodovi vrlo često su posve samostalno pokušavali pro
Antička historiografija
Je li opravdano Herodota nazivati „ocem povijesti“ ili je pravi utemeljitelj znanstvenog povijesnog pisanja Tukidid? Koje su razlike, a koje sličnosti između grčke i rimske historiografije? Kako je uspon kršćanstva promijenio način pisanja povijesti u kasnoj antici? Je li Tacitova maksima sine ira et studio realan ideal ili retorička poza – i koliko su antički povjesničari bili pristrani? Kako dan
Hrvati, Franci i Bizant: novi pogled na početke hrvatske državnosti - BONUS
Polazeći od recentnih istraživanja unutar niza disciplina moguće je ocrtati obrise 'nove historiografske paradigme', odnosno tumačenja najranije hrvatske povijest: od pitanja doseljenja Hrvata, vremena i naravi njihova pokrštavanja do oblikovanja države. Umjesto izoliranog promatranja tih pojava, ove događaje i procese moguće je smjestiti u širi politički i kulturni kontekst, osobito naglašavajući
Hrvati, Franci i Bizant: novi pogled na početke hrvatske državnosti
Polazeći od recentnih istraživanja unutar niza disciplina moguće je ocrtati obrise 'nove historiografske paradigme', odnosno tumačenja najranije hrvatske povijest: od pitanja doseljenja Hrvata, vremena i naravi njihova pokrštavanja do oblikovanja države. Umjesto izoliranog promatranja tih pojava, ove događaje i procese moguće je smjestiti u širi politički i kulturni kontekst, osobito naglašavajući
U sjećanje na akademika Nikšu Stančića
Početkom 2026. rastužila nas je vijest o smrti hrvatskog povjesničara, akademika Nikše Stančića. Najveći dio svoje akademske karijere proveo je kao profesor na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Stančić je istraživao hrvatsku povijest novoga vijeka u njezinu europskom kontekstu, posebno povijest Hrvatskog narodnog preporoda u sjevernoj Hrvatskoj i Dalmaciji, problema
Zrin - 730 godina grada Zrinskih 2. dio - BONUS
Tvrdi grad Zrin 2025. godine obilježio je 730 godina prvoga spomena u povijesnim izvorima. Njegov povoljan strateški položaj uzrokovao je da je tijekom povijesti relativno često bio u središtu pozornosti različitih vlasti. Od polovice 14. stoljeća sve do 1577. bio je u posjedu velikaškog roda Šubića koji su upravo zbog njegove važnosti dodali si pridjevak Zrinski. Život u mjestu Zrin nije stao ni
Zrin - 730 godina grada Zrinskih 2. dio
Tvrdi grad Zrin 2025. godine obilježio je 730 godina prvoga spomena u povijesnim izvorima. Njegov povoljan strateški položaj uzrokovao je da je tijekom povijesti relativno često bio u središtu pozornosti različitih vlasti. Od polovice 14. stoljeća sve do 1577. bio je u posjedu velikaškog roda Šubića koji su upravo zbog njegove važnosti dodali si pridjevak Zrinski. Život u mjestu Zrin nije stao ni
Zrin - 730 godina grada Zrinskih 1. dio - BONUS
Utvrđeni grad Zrin smjestio se na južnim padinama Zrinske gore. Povoljan strateški položaj Zrina razlog je da se na tom području već početkom razvijenoga srednjeg vijeka oformio poveći vlastelinski posjed. U sačuvanim povijesnim izvorima Zrin se prvi put spominje 1295. kao mjesto u kojem je djelovao ban Stjepan III. Babonić. Ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. Anžuvinac je 1347. Zrin predao u ruke j
Zrin - 730 godina grada Zrinskih 1. dio
Utvrđeni grad Zrin smjestio se na južnim padinama Zrinske gore. Povoljan strateški položaj Zrina razlog je da se na tom području već početkom razvijenoga srednjeg vijeka oformio poveći vlastelinski posjed. U sačuvanim povijesnim izvorima Zrin se prvi put spominje 1295. kao mjesto u kojem je djelovao ban Stjepan III. Babonić. Ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. Anžuvinac je 1347. Zrin predao u ruke j
O karakteru ustanka od 27. srpnja 1941. godine
Od 1945. do 1990. u Hrvatskoj je 27. srpnja slavljen kao „Dan ustanka naroda Hrvatske“. To je promijenjeno odlukom nove hrvatske vlasti 1991., koja je dotadašnji državni blagdan zamijenila Danom antifašističke borbe, za čiji je dan obilježavanja određen 22. lipnja. Iako je gotovo dvadesetak godina „Dan ustanka naroda Hrvatske“ bio gotovo zaboravljen, u proteklih nekoliko godina ta problematika ope
Tko je bio Filip Lukas?
Nedavno preimenovanje Ulice Filipa Lukasa i još nekoliko drugih ulica u Zagrebu izazvalo je brojne rasprave u javnosti o liku i djelu Filipa Lukasa — geografa, profesora, dugogodišnjeg predsjednika Matice hrvatske, i jedne od najzagonetnijih figura hrvatske intelektualne povijesti 20. stoljeća. Za jedne – ugledni znanstvenik, domoljub i kulturni vizionar; za druge – ideolog isključivog hrvatstva i
Stradanje nesrpskog civilnog stanovništva na okupiranom području bivše općine Vukovar (1992. - 1998.)
U današnjoj emisiji bavimo se manje poznatim, ali iznimno važnim poglavljem Domovinskog rata – sudbinom nesrpskog civilnog stanovništva na okupiranom području bivše općine Vukovar između 1992. i 1998. godine. Naš sugovornik je povjesničar dr. sc. Slaven Ružić iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, autor istraživanja koje otkriva razmjere progona, ubojstava i sustavnog t
Srpska pobuna i rat u zapadnoj Slavoniji 1990. – 1991.
Što se u vrijeme tranzicije iz socijalizma u višestranačje događalo na prostoru zapadne Slavonije? Kako su djelovali tamošnji lokalni srpski političari prema novoj demokratski izabranoj vlasti Republike Hrvatske i koji su bili uzroci srpske pobune na tom području? Kako je i zašto došlo do stvaranja tzv. SAO Zapadne Slavonije, u kakvom je odnosu vodstvo te tvorevine bilo s vodstvom pobunjenih Srba
Matija Gubec – mit i historiografija
Matija (Ambroz) Gubec bio je podanik F. Tahija na stubičkom vlastelinstvu te je sudjelovao u stvaranju tajnoga seljačkog saveza sa središtem u Stubici, koje je prethodilo izbijanju bune vođa seljačke bune 1573. godine. Iako je Matija Gubec postao simbolom seljačkog otpora i borbe za pravednije društvo, postoje teorije koje dovode u pitanje njegov identitet, čak i samo njegovo postojanje kao povije
Ideologija i planska industrijalizacija 1947. – 1952.
Je li prvi petogodišnji plan (petoljetka) bio isključivo polazište za modernizaciju socijalističke Jugoslavije, u čijem je sastavu bila Hrvatska od 1945. do 1991. godine? Kako je funkcionirala modernizacija u jednopartijskom sustavu s razgranatom državnom birokracijom? Je li primjena sovjetskog modela bila opravdana i izvediva u Jugoslaviji? Koja su obilježja industrijalizacije i stanogradnje tije
Karlovački tenkisti u Domovinskome ratu (2. dio)
Tenkovi pružaju mobilnu vatrenu moć i visoku razinu zaštite, što ih čini ključnim za ofenzivne i obrambene vojne operacije. Njihova prisutnost na bojištu može imati i snažan psihološki učinak u ratnim zbivanjima. Tenkovske postrojbe imale su i u Domovinskome ratu veliku ulogu. Jedna od takvih je i Karlovačka oklopno-mehanizirana postrojba koja je u raznim formacijama sudjelovala u brojnim važnim b
Karlovački tenkisti u Domovinskome ratu (1. dio)
Tenkovi pružaju mobilnu vatrenu moć i visoku razinu zaštite, što ih čini ključnim za ofenzivne i obrambene vojne operacije. Njihova prisutnost na bojištu može imati i snažan psihološki učinak u ratnim zbivanjima. Tenkovske postrojbe imale su i u Domovinskome ratu veliku ulogu. Jedna od takvih je i Karlovačka oklopno-mehanizirana postrojba koja je u raznim formacijama sudjelovala u brojnim važnim b
Slika o drugome. Hrvatsko-mađarski odnosi od 1790. do 1918. - 2 dio
Hrvatska i Mađarska tijekom povijesti dijelile su zajednički državno-pravni okvir više od 800 godina, sve od 1102. godine pa do kraja Prvoga svjetskoga rata 1918. godine. Priroda tog odnosa često je i danas predmet javnih rasprava i historiografije. Stoga je 20. listopada 2025. Institut Liszt – Mađarski kulturni centar u Zagrebu organizirao okrugli stol pod naslovom „Slika koju imamo jedni o drugi
Slika o drugome. Hrvatsko-mađarski odnosi od 1790. do 1918. - 1 dio
Hrvatska i Mađarska tijekom povijesti dijelile su zajednički državno-pravni okvir više od 800 godina, sve od 1102. godine pa do kraja Prvoga svjetskoga rata 1918. Tijekom tog razdoblja u smislu političke suradnje hrvatskih i mađarskih elita bilo je i dobrih i jako loših razdoblja. Posljednje razdoblje tih odnosa započelo je zapravo već 1790.godine kada su se obje zemlje već više od 200 godina nala
Dva stoljeća željeznice u svijetu
Željeznica je omogućila modernizaciju država, ubrzanje industrijalizacije, oblikovala i gradove, definirala migracije i putovanja, promijenila naš doživljaj prostora i vremena. Godine 2025. navršilo se punih 200 godina od prve javne željezničke pruge na svijetu, legendarne linije Stockton Darlington iz 1825. godine. Tim povodom u Zagrebu je na Institutu društvene znanosti Ivo Pilar organizirana i
Paleoradiologija i rekonstrukcija lica iz povijesti
U prosincu 2025. održan je redoviti V. kongres Paleo Radiology Meets Archeology, što bi značilo Paleo radiologija susreće arheologiju, u Muzeu Krapinskog neandertalaca. Događaj je to koji okuplja istraživače, stručnjake i entuzijaste s ciljem razmjene znanja i rasprave o najnovijim dostignućima u radiografskoj analizi drevnih ljudskih i životinjskih ostataka. U sklopu kongresa održana je i paleoo
Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja
Mirna reintegracija Hrvatskog podunavlja proces je koji je nakon krvavih ratnih godina i vojnoredarstvenih operacija Bjesak i Oluja omogućio da se Istočna Slavonija Baranja i zapadni strijem bez novih sukoba vrate u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Ova jedinstvena mirovna operacija provedena pod okriljem Ujedinjenih naroda i misije UNTAES bila je primjer uspješnog modela prijelaza iz rata
Projekt CroFacta - povijesni fact-checking
U današnjoj epizodi bavimo se provjerom točnosti informacija, odnosno popularno zvanim fact checkingom, temom koja sve više prožima suvremeni javni prostor. Govorit ćemo o radu hrvatskog povijesnog Fact cheekerskog projekta CroFacta koji nastoji suzbiti pogreške i dezinformacije o povijesnim temama. U emisiji ćemo tražiti odgovore na pitanja o tome kako funkcioniraju provjere točnosti, po kojim se
120 godina Druzbe Braća Hrvatskoga Zmaja
Družba braća hrvatskoga zmaja već punih 120 godina djeluje na očuvanju hrvatske povijesti, kulture i identiteta. Od postavljanja spomen ploča, uređenja povijesnih lokaliteta i izdavaštva do čuvanja vrijednih arhivskih i muzejskih zbirki. Družba je jedna od najstarijih hrvatskih kulturnodomoljubnih udruga, a malo je poznato da je osnovala neke od najvažnijih zagrebačkih institucija bez kojih bi Zag
1100 godina Hrvatskog kraljevstva 3. dio
Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina Hrvatskoga kraljevstva zbog čega je diljem Republike Hrvatske i u dijaspori organizirano više kulturnih i znanstvenih okupljanja na kojima se zainteresirana javnost mogla dodatno informirati o važnosti ove obljetnice. Jedno od takvih okupljanja bio je i znanstveno-stručni skup „1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva“ koji se u organizaciji više javnih
1100 godina Hrvatskog kraljevstva 2. dio
Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina Hrvatskoga kraljevstva zbog čega je diljem Republike Hrvatske i u dijaspori organizirano mnoštvo kulturnih i znanstvenih okupljanja na kojima se zainteresirana javnost mogla dodatno informirati o važnosti ove obljetnice. Jedno od takvih okupljanja bio je i znanstveno-stručni skup „1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva“ koji se u organizaciji više javn
1100 godina Hrvatskog kraljevstva 1. dio
Hrvatski je sabor 2025. godinu proglasio godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva. Razlog tomu je činjenica da sačuvani povijesni izvori od 925. godine bilježe da se na čelu hrvatske ranosrednjovjekovne države nalazio kralj. Taj prvi hrvatski kralj bio je Tomislav i o njemu je unutar historiografije uistinu mnogo pisano. Osim toga, brojni spomenici diljem lijepe naše svjedoče
Matija Petar Katančić i budimski kulturni krug
Hrvatski pjesnik, estetičar, književni teoretičar, prevoditelj, leksikograf, arheolog, kartograf, povjesničar, geograf i numizmatičar Matija Petar Katančić najvećem dijelu hrvatske kulturne i stručne javnosti nažalost je sasvim nepoznat, iako je svojom erudicijom nadmašivao mnoge svoje suvremenike. Zapravo Matija Petar Katančić je najistaknutiji hrvatski erudit s kraja 18. i početka 19. stoljeća,
Tko je bio Maksimilijan Čičerić - BONUS
Austro-ugarski general hrvatskoga podrijetla Maksimilijan Čičerić u hrvatskoj javnosti zapravo je gotovo nepoznat. No, da se radilo o izvanrednom vojnom stručnjaku govore činjenice da je bio profesor na Ratnoj školi u Beču, te austro-ugarski vojni izaslanik u Mandžuriji tijekom rusko-japanskog rata 1905. godine. O njegovom životu i djelovanju svjedoče i njegovi dnevnički zapisi koje je 2011. godin
Tko je bio Maksimilijan Čičerić
Austro-ugarski general hrvatskoga podrijetla Maksimilijan Čičerić u hrvatskoj javnosti zapravo je gotovo nepoznat. No, da se radilo o izvanrednom vojnom stručnjaku govore činjenice da je bio profesor na Ratnoj školi u Beču, te austro-ugarski vojni izaslanik u Mandžuriji tijekom rusko-japanskog rata 1905. godine. O njegovom životu i djelovanju svjedoče i njegovi dnevnički zapisi koje je 2011. godin
Neznani svijet Emila Laszowskog
Velikom dijelu zagrebačke i hrvatske javnosti ime Emila Laszowskog poznato je, jer je Laszowski bio poznati hrvatski povjesničar i arhivist, te kulturni i javni djelatnik čija djela i rezultati još i danas predstavljaju pionirske poduhvate u različitim humanističkim disciplinama. Široj javnosti zasigurno je najpoznatiji kao dugogodišnji ravnatelj Zemaljskog arhiva (danas Hrvatski državni arhiv) ko
Žene i povijesne mijene
Povijest žena je povijesna disciplina kojom se proučava kako su žene, kao pojedinke i grupe, utjecale na povijesne procese i kako su te procese doživljavale, naglašavajući njihov položaj, ulogu i iskustva koja su u tradicionalnoj povijesti često zanemarena. Bavi se položajem žena u različitim povijesnim razdobljima i društvima, uključujući njihovu uključenost u rad, obitelj, politiku, kulturu i sv
Globalna antika - BONUS
Globalizacija i globalna povijest u pravilu se vezuju za moderni i suvremeni svijet. Međutim, svijet je bio povezan i u antičko vrijeme. Svijet antičke Grčke bio je dobro upoznat s onime što se je događalo na prostorima Perzijskog Carstva, a Aleksandar Makedonski svojim je osvajanjima politički ujedinio široke prostore od egipatskih granica sve do daleke Indije. Spoznaje o svijetu i gospodarske ve
Gobalna antika
Globalizacija i globalna povijest u pravilu se vezuju za moderni i suvremeni svijet. Međutim, svijet je bio povezan i u antičko vrijeme. Svijet antičke Grčke bio je dobro upoznat s onime što se je događalo na prostorima Perzijskog Carstva, a Aleksandar Makedonski svojim je osvajanjima politički ujedinio široke prostore od egipatskih granica sve do daleke Indije. Spoznaje o svijetu i gospodarske ve
Tko je bio Viktor Kovačić
Viktor Kovačić, često nazivan ocem moderne hrvatske arhitekture rođen je 28. srpnja 1874. godine, a umro je u Zagrebu 21. listopada 1924. Kovačić je bio student čuvenoga profesora Otta Wagnera, jedan je od osnivača Kluba hrvatskih arhitekata, osvajač prvih plasmana na nekim od najvažnijih natječaja u Zagrebu u prva dva desetljeća dvadesetoga stoljeća i prvi profesor Arhitektonskih kompozicija na T
Varaždin u Drugom svjetskom ratu i poraću
Drugi svjetski rat prouzročio je mnoge tragične događaje koji će značajno obilježiti i grad Varaždin i utjecati na život Varaždinaca. Ustaški režim u NDH je provodio svoju totalitarnu politiku u kojoj su stradavali varaždinski Židovi, Srbi i Hrvati-politički neistomišljenici. Premda je kraj rata u Varaždinu donio mir, represija nije prestala jer je jedan režim zamijenio drugi. Mnogi su bez suđenja
Ugarsko-hrvatska crkvena i svjetovna elita
U suvremenom hrvatskom javnom prostoru, ali i udžbeničkoj literaturi, često se provlači predodžba o tome kako su Mađari tijekom postojanja zajedničke države od 1102. godine sve do 1918. vršili svojevrsnu mađarizaciju Hrvata, te sprečavali nesmetan povijesni razvoj hrvatskoga narodnoga bića. No, već sama činjenica da je zajednički državni sklop Hrvata i Mađara trajao više od 800 godina dovodi takvu
Hrvatska državnost u srednjem vijeku
Kada danas razgovaramo o pojmovima države i državnosti u vidu imamo suvremene definicije tih pojmova, pri čemu država predstavlja političku zajednicu ljudi organiziranu na nekom teritoriju pod suverenom vlašću, to jest, suveren i neovisan entitet sposoban ulaziti u odnose s drugim takvim entitetima, a koji ima međunarodnu pravnu osobnost; te posjeduje aparat sile koji jamči sigurnost političke zaj
Identitet bosanskih franjevaca
Kad se govori o povijesti Bosne i Hercegovine, nezaobilaznim se nameće pitanje čija je Bosna? Pitanje je to koje je čak i historiografiju odvelo u svojevrsni, kako se ponekad slikovito naziva, duhovni sukob u pokušaju dokučivanja je li BiH srpska ili hrvatska ili muslimanska. Pitanje pripadnosti BiH obično se povezuje s pripadnošću njezinih stanovnika, a sve tri zajednice sklone su njezinu povijes
Hrvatsko ugarska nagodba
Hrvatsko-ugarska nagodba iz 1868. bila je prijelomni trenutak u modernoj hrvatskoj povijesti kojom je formulirana autonomija Hrvatske i Slavonije unutar Habsburške Monarhije. Ipak, Nagodba je sadržavala brojne pravne nejasnoće koje su omogućile središnjim, osobito mađarskim vlastima, značajan nadzor nad hrvatskim poslovima. Zbog toga je od samog početka bila poprište suprotstavljenih tumačenja – k
Papinstvo i Hrvati kroz povijest
Od srednjovjekovne Hrvatske do današnjih dana, Hrvati su imali značajne kontakte i interakcije s poglavarima Katoličke crkve. Kada su Hrvati prvi put došli u kontakt s papinstvom? Što za hrvatsku povijest znače pisma pape Ivana VIII. iz 879. godine? Kojeg je hrvatskog kralja okrunio papinski poslanik? Je li papa Inocent III. odgovoran za križarsko razaranje Zadra 1202. godine? Jesu li pape u Hrvat
Splitski crkveni sabori i kralj Tomislav
Hrvatski je sabor 2025. godinu proglasio godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva. Razlog tomu je činjenica da sačuvani povijesni izvori od 925. godine bilježe da se na čelu hrvatske ranosrednjovjekovne države nalazio kralj. Taj prvi hrvatski kralj bio je Tomislav i o njemu je unutar historiografije uistinu mnogo pisano. Osim toga brojni spomenici diljem lijepe naše svjedoče o
Razgovori s krvnikom
Knjiga „Razgovori s krvnikom“ Kazimierza Moczarskog nije samo svjedočanstvo o sudbini i zatvorskim danima dvojice nekadašnjih neprijatelja – njemačkoga nacističkog okupatora Jürgena Stroopa i poljskoga rodoljuba Kazimierza Moczarskog (koji jedan drugome u oči govore da su u ratu radili na međusobnoj likvidaciji), već i svjedočanstvo o tom kako se nacistička ideologija širila, kako su je rado prihv
Mjesto bana Josipa Jelačića u hrvatskoj povijesti
Kako je i zašto Josip Jelačić postao ban 1848. godine? Je li točno da je prvi počeo koristiti hrvatsku trobojnicu? Kakva je bila njegova uloga u ukidanju kmetstva, kakva u ratu Hrvata i Mađara 1848.-1849. godine i kako je njegovo djelovanje utjecalo na hrvatski nacionalni identitet? O tome i brojnim drugim zanimljivim činjenicama o životu i djelovanju bana Josipa Jelačića, ali i o njegovom mjestu
Načelo samoodređenja u kontekstu hrvatske povijesti
Načelo samoodređenja naroda razvijalo se kroz povijest, a ključnu ulogu u njegovoj modernoj formulaciji imao je američki predsjednik Woodrow Wilson koji je tijekom i nakon Prvog svjetskog rata snažno zagovarao pravo naroda na samoodređenje kao temelj za mir i stabilnost u svijetu. Zanimljivo je da je o tom načelu prije njega naširoko pisao i Vladimir Iljič Lenjin. Nakon Drugog svjetskog rata načel
Put svile i Marko Polo 2. dio
U današnjoj epizodi Povijesnih kontroverzi nastavljamo prošlotjedni razgovor o važnosti puta svile za razvoj predmoderne Europe, te o mletačkom trgovcu i pustolovu Marku Polu koji je u 13. stoljeću na prostorima Kineskog Carstva ostvario zamjetnu činovničku karijeru i o tome ostavio nam svoja sjećanja poznata pod nazivom Milijun. To putovanje bilo je onovremenim Europljanima toliko nevjerojatno da
Put svile i Marko Polo 1. dio
Europski kontinent već više od 2000 godina povezan je s prostorima Kine mrežom karavanskih putova poznatim pod imenom put svile. Stoljećima je trgovačkim karavanama upravo tim putem u Europu dolazila različita roba, ali i tehnološke inovacije te različiti intelektualni utjecaji. No tijekom povijesti malo je bilo putnika koji su čitav taj put prešli, što bi se reklo „u komadu“. Jedan od takvih bio
O broju žrtava logora Jasenovac
Dana 20. i 21. veljače 2025. u prostorijama Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža održana je II. radionica za novinare i druge medijske djelatnike kao dio javnog djelovanja projekta CroFacta. CroFacta je projekt za provjeru točnosti informacija (fact--checking) u medijskom prostoru, koji provodi Leksikografski zavod Miroslav Krleža u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest i Hrvatskim memorij
O jezičnom identitetu i posezanjima za hrvatskom kulturnom baštinom
Iako je glotonim hrvatski potvrđen barem od 13. st. (npr. u Vinodolskom zakoniku i Istarskom razvodu) te iako Hrvati imaju bogatu književnu baštinu, samobitnost se hrvatskoga jezika, kao jedna od ključnih odrednica hrvatskog identiteta, niječe ili relativizira već gotovo dva stoljeća. Isprva su razlog tomu bile pogrešne teze rane slavistike, a od sredine 19. st. te su teze postale pseudoznanstven
Percepcije teritorija u srednjovjekovlju
Na 7. kongresu hrvatskih povjesničara održanom u Osijeku od 25. do 28. rujna 2024. krovna tema kongresa bila je zemlja. Stoga je veći broj okupljenih povjesničara govorio upravo na tu temu interpretirajući pojam „zemlja“ u svojim konkretnim istraživanjima. Na tom tragu jedna od organiziranih sesija bavila se pitanjem percepcije teritorija u srednjovjekovnim državama Hrvatske, Bosne i Srbije. U rad
Logori u Hrvatskoj i Jugoslaviji nakon Drugoga svjetskoga rata
Prošlo je gotovo punih osam desetljeća od završetka Drugog svjetskog rata koji je u Europi okončan kapitulacijom Njemačkog Reicha početkom svibnja 1945., dok su ratne operacije nastavljene na dalekom Istoku i okončane bezuvjetnom kapitulacijom Carskog Japana 15. kolovoza 1945., nakon što su 6. i 9. kolovoza bačene atomske bombe na japanske gradove Hiroshima i Nagasaki. Bilo je to razdoblje tzv. „t
Izvori o počecima hrvatske državnosti - BONUS
Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina od održavanja crkvene sinode u Splitu, na kojoj su uređene jurisdikcijske ovlasti i hijerarhija Crkve u Hrvata. Na ta dva crkvena sabora održana 925. i 928. godine u Splitu, kako se može razaznati iz sačuvanih izvora, sudjelovali su i predstavnici svjetovnih vlasti pa i hrvatski vladar – kralj Tomislav, te su stoga ti sabori imali i obilježje državnoga
Izvori i počecima hrvatske državnosti
Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina od održavanja crkvene sinode u Splitu, na kojoj su uređene jurisdikcijske ovlasti i hijerarhija Crkve u Hrvata. Na ta dva crkvena sabora održana 925. i 928. godine u Splitu, kako se može razaznati iz sačuvanih izvora, sudjelovali su i predstavnici svjetovnih vlasti pa i hrvatski vladar – kralj Tomislav, te su stoga ti sabori imali i obilježje državnoga
Enciklopedija Jugoslavije
Kotač povijesti pokazao je da Jugoslavija kao višenacionalna državna zajednica nije bila uspješan politički, društveni, kulturni i gospodarski projekt. No, tijekom njezina trajanja središnje vlasti na više su načina pokušavale stvoriti i održati različite kohezivne spone koje bi državi dale teorijske i stvarne osnove, kao i okvire njezina postojanja i djelovanja. Jedan takav projekt bila je i Enci
Domovinski rat i raspad Jugoslavije
Kakve su ljudske, materijalne i demografske posljedice Domovinskoga rata? Je li Domovinski rat bio građanski rat ili agresija jedne države na drugu? Kako mu pristupaju hrvatski povjesničari, politolozi i sociolozi, a kako inozemni autori? Može li se Domovinski rat uspoređivati s aktualnim ratom u Ukrajini? Odgovore na ta i brojna druga pitanja tražit ćemo u razgovoru s dr. sc. Andrianom Benčić Kuž
Vojnici, zarobljenici i grobovi I. svjetskog rata
Prvi svjetski rat i njegove posljedice važna su historiografska tema, a posljedice tog sukoba još uvelike određuju političke odnose u Europi i Svijetu. Na žalost u hrvatskoj historiografiji ova tema dugi niz godina bila je jednostavno zapostavljena, iako je tijekom posljednjih 10tak godina, zahvaljujući naporima strukovne Udruge 1914. – 1918., napravljen značajan iskorak u pogledu istraživanja raz
Što je novo u metodologiji historije?
Na 7. kongresu hrvatskih povjesničara održanom u Osijeku od 25. do 28. rujna 2024. već tradicionalno se održala velika sekcija posvećena metodologiji historije. Naziv sekcije ove godine bio je „Povijest i filozofija znanosti, historiografija i metodologija“, a uključivala je impresivnih 20 izlaganja u dvije sesije. Organizator sekcije bio je prof. dr. sc. Željko Dugac iz Zavoda za povijest i filoz
Tko je bila Marija Radić?
Gotovo nema osobe u Hrvatskoj koja ne zna tko je bio Stjepan Radić. Poznata je njegova važna politička uloga u hrvatskoj povijesti prve polovice 20. stoljeća, kao i „legendarna“ izjava o „srljanju guski u magli“. Jednako tako, svima su poznati razlozi njegove smrti kao posljedice atentata u beogradskoj Skupštini. U svim njegovim političkim pothvatima vjerno ga je pratila njegova života suputnica M
Grof Josip Kazimir Drašković i dvorac Trakošćan
Josip Kazimir Drašković (rođen 1716. umro 1765.) bio je jedan od najistaknutijih vojskovođa u obitelji Drašković. Suvremenici su ga smatrali hrabrim, ali i prilično rasipnim plemićem. No, zahvaljujući toj rasipnosti danas u Hrvatskoj imamo jedinstvena svjedočanstva vojne povijesti Habsburške monarhije i sredine 18. stoljeća. Osim zastava i oružja, grof Drašković je ostavio tri vrlo značajnavremena
Ivan Meštrović - umjetnost i politika
Ivan Meštrović vjerojatno je najpoznatiji hrvatski kipar, čija umjetnička djela krase reprezentativne i javne prostore mnogih gradova ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi i svijetu. Iako je potekao iz razmjerno skromne i mnogobrojne obitelji izvan velikih urbanih središta, vrlo rano uočen je njegov nesvakidašnji talent, a kroz formalno školovanje u Hrvatskoj i inozemstvu taj talent se brusio, te j
Hrvatsko pomorstvo u 19. st. – globalizacija i tranzicija
Hrvatski narod je stoljećima plovio, trgovao, ali i ratovao ne samo Jadranom nego i brojnim drugim morima svijeta gradeći tako svoju bogatu pomorsku povijest. Posebno je u tom smislu bogato 19. st., kada se hrvatsko pomorstvo u sklopu Habsburške Monarhije uzdiglo do zenita. Vrijeme je to kada su hrvatski jedrenjaci bili uključeni u globalnu trgovinu, ploveći svim svjetskim oceanima participirajući
Olimpijske igre i politika
Moderne Olimpijske igre, ili kolokvijalno Olimpijada, danas su jedan od medijskih najpraćenijih događaja i vrhunski sportski spektakl. No, u antičkoj Grčkoj terminom olimpijada označavalo se razdoblje od četiri godine, što je zapravo bio razmak između dviju uzastopnih Olimpijskih igara. Koliko su Olimpijske igre bile važne u antičkom svijetu govori i činjenica da je grčki povjesničar Timej u svoji
Bitka za Imotski 1717. godine
U povijesti Imotskoga i Imotske krajine više je značajnih događaja, ali se malo koji po važnosti i dalekosežnosti može mjeriti s oslobođenjem Imotskog od osmanske vlasti 1717. godine. Zašto je taj događaj najznačajniji za povijest Imotske krajine? Kako je redefinirao nove geografske i upravne cjeline? Kakve veze ova bitka ima s pomicanjem hrvatskog nacionalnog imena s juga na sjever? O tim i brojn
