Zavidavanje
Autorska emisija proslavljenog novinara Lade Tomičića u kojoj gost možda nije uvijek u pravu, ali je svakako u pravo vrijeme na pravom mjestu. Od društva i kulture, preko povijesti i znanosti, do radničkih prava i borbe za bolju budućnost.
Episodes
Milorad Pupovac: Očekujemo da se i u Srbiji prizna politička posebnost Srba u Hrvatskoj
S Miloradom Pupovcem razgovarali smo o njegovoj političkoj karijeri, o "srpskom svetu", o studentskim protestima u Srbiji i odnosu hrvatskih Srba s Aleksandrom Vučićem. Razgovarali smo o njegovoj suradnji s HDZ-om i teškim kompromisima, kao i o odnosu SDP-a prema srpskoj manjini od devedesete do danas. Neizbježne su bile i teme o novovjekom ustaštvu i četništvu, o normalizaciji ustaškog p
Boris Buden: Ono što dolazi može biti puno gore od fašizma
Naš gost je filozof, publicist i prevoditelj, autor Barikada, jedne od najznačajnijih knjiga objavljenih u devedesetima, knjige koja je analizirala raspad Jugoslavije i pozivala na pobunu protiv nečovještva. Danas živi na berlinskoj adresi, redovito objavljuje eseje na njemačkom, engleskom i francuskom jeziku o filozofskim, političkim i kulturnim temama vezanim uz bivšu Jugoslaviju, zapad
Nikola Visković: Hrvati i Srbi su posljednja rupa na svirali
Naš gost je umirovljeni profesor teorije prava, dekan splitskog Pravnog fakulteta od 1983. do 1985. godine. Suosnivač je prve ekološke stranke u Hrvatskoj, Zelene akcije Split iz 1989. godine i saborski zastupnik u prvom sazivu sabora od 1990. do 1992. godine. Autor je više od šest stotina znanstvenih i publicističkih tekstova pravne i politološke tematike. Prvi se u Hrvatskoj sustavno ba
Sanja Klempić Bogadi: U deset godina nestala je trećina Srba u Hrvatskoj
Naša gošća je Sanja Klempić Bogadi, demografkinja, znanstena savjetnica na zagrebačkom Institutu za istraživanje migracija. Upravo je objavljena njezina studija pod naslovom Zajednica zaslužuje budućnost, koja otkriva sve o demografskim pitanjima i procesima važnima za Srbe u Hrvatskoj, o njihovom raseljavanju, propuštenim prilikama za održivi povratak, o brojkama koje neumoljivo pokazuju
Vesna Pusić: Amerika nije naš saveznik i neće se vratiti na ono što je bila
Preko deset godina bila je predsjednica treće po snazi parlamentarne stranke u Hrvatskoj. Obnašala je visoke političke dužnosti; bila je potpredsjednica Vlade, ministrica vanjskih poslova i redovna profesorica na Filozofskom fakultetu. Danas je aktivna u radu think tankova kojima je u fokusu interesa svjetska politika. Sveučilišta u Zagrebu. Naša gošća je Vesna Pusić, s kojom ćemo razgov
Šimun Cimerman: Sutjeska je bila njemački Vijetnam. Partizani su se kretali kao nindže.
Naš gost je politolog i avanturist Šimun Cimerman. Bivši vaterpolist, koji se bavi ekstremnim sportovima i organizira pustolovne utrke. Ljubav prema prirodi i pustolovinama svojedobno ga je odvela na područje gdje se od sredine svibnja pa do sredine lipnja 1943. godine odvijala naša najznamenitija bitka II Svjetskog rata - Bitka na Sutjesci. Teško prohodni putevi i staze Šimuna Cimermana
Ivan Šarčević: Papa Franjo bio je teolog naroda
Naš gost je svećenik, franjevački teolog, esejist i publicist Ivan Šarčević. Smatraju ga jednim od najuglednijih franjevaca Bosne Srebrene. Svojedobno je bio tajnik i dekan Franjevačke teologije u Sarajevu, pročelnik Katehetskog ureda Vrhbosanske nadbiskupije i glavni urednik franjevačke mjesečne revije Svjetlo riječi. Samostan svetog Ante na Bistriku, gdje živi i radi, jedno je od žarišt
Slavica Mandić: Igor i ja smo prezirali kolektivne mržnje
Šira javnost našu gošću Slavicu Mandić poznaje kao životnu suputnicu našeg velikog novinara, književnog kritičara i publicista Igora Mandića. Iako je apsolvirala medicinu, izabrala je biti domaćica. I to ne bilo kakva. Slavica Mandić je - bijesna domaćica. Tako se zvala kolumna koju je svojevremeno pisala za Slobodnu Dalmaciju, a pisala je još i za Arkzin, Dan i časopis Zaposlena. Njezini
Hrvoje Hegedušić: Sjećam se ulaska partizana u Zagreb, bili smo presretni
Naš gost je Hrvoje Hegedušić, jedan je od posljednjih živućih predstavnika Zagrebačke škole šansone i skladatelj evergreena koji će živjeti još generacijama. Iz njegove radionice izišla je, primjerice, glazba za Bokeljsku noć, kao i za pjesme Indexa - Sanjam i Da sam ja netko. Kao šansonjer uglazbio je i izvodio brojne pjesme velikih hrvatskih pjesnika, a najpoznatija među njima je Balada
Slobodan Bubnjević: Što će nas prije uništiti: nuklearni rat, eko-katastrofa ili UI?
Naš gost je Slobodan Bubnjević, najugledniji znanstveni novinar u Srbiji, a uz to je još i pisac i publicist. U izdanju Jesenskog i Turka sad je objavio knjigu Alkemija bombe, u kojoj je preko dvadeset toponima - od Manhattana, preko Vinče do Zaporižja - široj javnosti približio atomsku zvijer, koja desetljećima reži iz silosa gdje trenutak za apokalipsu čekaju nuklearne glave. Kako je st
Melita Vrsaljko: Lokalno novinarstvo je kad ti na cesti psuju mater
Naša gošća je već iskusna novinarka i redateljica na početku karijere. Ono što je odlikuje rad je u lokalnoj sredini, što je najteži posao koji novinarka može izabrati. Melita Vrsaljko izabrala je rad u svom zavičaju, u Benkovcu. U pitanju je novinarka koja ne voli kompromise, zbog čega definitivno nije omiljena kod lokalnih vlasti, odnosno kod ljudi kojima istraživačko novinarstvo nije o
Slobodan Blagojević: Srbi i Hrvati govore istim jezikom
Naš gost je Slobodan Blagojević - pjesnik, pisac, prevoditelj, urednik i publicist, dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Do rata je živio i radio u Sarajevu i Beogradu, a od 1992. do 2014. godine u Amsterdamu. Uoči rata bio je aktivan član beogradskog Centra za antiratnu akciju i jedan od osnivača Beogradskog kruga, s kojim se početkom devedesetih suprotstavljao
Siniša Malešević: Bez partizana Hrvatska ne bi postojala
Naš gost Siniša Malešević slovi za jednog od najistaknutijih teoretičara nacije i nacionalizma u svijetu. Profesor je sociologije na University Collegu u Dublinu, član je Irske Kraljevske akademije i vanjski član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Osim nacijom i nacionalizmom, bavi se fenomenom rata i organiziranog nasilja. Njegove knjige prevedene su na 14 svjetskih jezika
Ante Lešaja: Stvorili smo društvo grabeži, halapljivosti i samoživosti
U novoj epizodi Zavidavanja gost je Ante Lešaja, ekonomist, umirovljeni sveučilišni profesor i autor studija o uništavanju knjiga i spomeničke baštine u Hrvatskoj od devedesetih godina prošlog stoljeća do današnjih dana. Lešaja je rođen 1931 godine u Korčuli, zapamtio je talijansku i njemačku okupaciju otoka, zapamtio je smrt 350 mladića Prekomorske brigade koji su branili Korčulu. Nakon
Lovro Krnić: U Hrvatskoj djeluju skrivene, vrlo ekstremne neonacističke organizacije
U slobodno vrijeme, kad ne radi posao za koji je plaćen, naš gost je antifašistički aktivist. Jedan je od utemeljitelja Antifašističkog vjesnika, medija koji se bavi poviješću antifašističke, odnosno partizanske borbe u Hrvatskoj. Već godinama strpljivo i uporno razotkriva laži koje se svakodnevno plasiraju u svrhu povijesnog revizionizma. Kad je kontroverzni redatelj Jakov Sedlar snimio
Predrag Finci: Oni koji u ratu više pretrpe, manje o tome govore
U svijet umjetnosti zakoračio je kao glumac, u kazalištu, ali i pred kamerama Fadila Hadžića u filmu Sarajevski atentat snimljenom 1965. godine. Ipak, odlučio se na akademsku karijeru pa je doktorirao filozofiju i postao redovni profesor estetike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Jedan je od osnivača PEN centra Bosne i Hercegovine i član Hrvatskog filozofskog društva. Početkom devedese
Mirjana Rakić: Izraelski vrh želi da Palestinci nestanu, ali oni nemaju gdje
Duže od četrdeset godina ona prati i analizira prilike u međunarodnim odnosima. Na Televiziji Zagreb, koja će kasnije postati Hrvatska televizija, od 1982. godine počela je raditi kao novinarka redakcije vanjske politike. Pet godina kasnije u Tunisu će imati priliku upoznati i razgovarati s vođom PLO-a Jaserom Arafatom. Bilo je to vrijeme prve palestinske intifade, ustanka protiv izraelsk
Aleksandra Wojtaszek: Poljaci su zbog Hrvatske u šoku!
Naša gošća je poljska znanstvenica, docentica zaposlena na Jagelonskom sveučilištu u Krakowu, gdje je završila studij kroatistike i doktorirala književnost. Zaljubljena je u Hrvatsku, izvrsno vlada jezikom, upoznala je sve krajeve naše zemlje, ovdašnje ljude i običaje. Kao prevoditeljica, s pjesnikinjom Monikom Herceg dobila je ugledno poljsko priznanje Europska pjesnikinja slobode. Prije
Mile Rupčić: U Hrvatskoj je najlakše napasti Srbe
Naš gost nekoć je bio najpoznatiji zagrebački Likota. Od početka sedamdesetih prisutan je na glumačkoj i estradnoj sceni. Pjevajući kako je volio Liču 1972. godine osvojio je nagradu za šansonu na Zagrebačkom festivalu, glumio je u kazalištu i na filmu, a onda naprasno odlučio otići. U Ameriku, za djedom Peteom, onim iz pjesme Pete i to je Amerika, koju je proslavio kultni zagrebački rock
Nenad Marjanović: U Puli ne bih bez straha pjevao Bella Ciao
Naš gost je prije svega punker. Svirao je kao basist kultnog pulskog benda KUD Idijoti, što će mu obilježiti cijeli život. Nakon punka posvetio se medijima: okušao se kao radijski voditelj, kolumnist i izdavač. Mali mrak - emisija koju je na Radiju Maestral producirao s bubnjarom Idijota Diegom Bosuscom Pticom - ostat će zapamćen kao najduhovitija i jedna od najslušanijih emisija u radijs
