Zavidavanje
Autorska emisija proslavljenog novinara Lade Tomičića u kojoj gost možda nije uvijek u pravu, ali je svakako u pravo vrijeme na pravom mjestu. Od društva i kulture, preko povijesti i znanosti, do radničkih prava i borbe za bolju budućnost.
Epizode
Maja Vodopivec: Mi Jugoslaveni smo izgubili državu, ali izgubiti dušu još je strašnije
Naša gošća docentica je na sveučilištu Leiden u Nizozemskoj gdje predaje više kolegija iz područja povijesti i mirovnih studija. Predsjednica je Fondacije Dubravke Ugrešić i izvršiteljica posljednje volje velike spisateljice. U njezino područje interesa spada i japanska povijest, u Tokiju je doktorirala, dok je u Beogradu završila studij ekonomije, japanskog jezika i književnosti. Njezino
Nedim Sejdinović: U Srbiji se više ne zna gdje završava država, a počinju kriminalne organizacije
Naš gost je Novosađanin, više od tri desetljeća prisutan na srbijanskoj i regionalnoj medijskoj sceni kao novinar, urednik, do 2019. predsjednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine, autor brojnih medijskih analiza i istraživanja. U profesionalnim krugovima slovi za izvrsnog političkog analitičara, odmjerenog i opreznog u ocjenama, što svakih sedam dana potvrđuje svojim analizama u beogr
Ivan Jani Novak: U diktaturi algoritama najsubverzivnije je ostati normalan
Naš gost je Ivan Jani Novak, jedan od osnivača i članova slavnog Laibacha, pop-kulturnog fenomena rođenog 1980. godine u Trbovlju. S epicentrom u slovenskom rudarskom gradiću, potres Laibach u osamdesetima je drmao temelje Jugoslavije. Paradiranje i parodiranje militarističkih i totalitarističkih simbola u izvedbi Laibacha socijalističkom društvu izazivalo je grč u želucu, ali način i sti
Jana Prević Finderle: Žene često nisu svjesne da se za ono što imaju netko trebao izboriti
Ona je arhitektica, profesorica u pulskoj Tehničkoj školi, planinarka, svjetska putnica, pjesnikinja, prozna spisateljica, majka troje djece. Ukratko, u pitanju je vrlo aktivna, znatiželjna i pametna žena. Govorit će nam o svojim putovanjima po Iranu, Kini i drugim zemljama, o radu s djecom, o planinama i hodačkim turama s naglaskom na glasoviti El Camino, hodočasničku turu dugu preko 800
Mehrdad Khameneh: Iran u ovom ratu može dugo izdržati
Naš gost je iranski pisac, filmski i kazališni redatelj. Akademiju dramskih umjetnosti studirao je u Beogradu i Zagrebu, a u Hrvatsku je ponovo stigao nakon što je u lipnju prošle godine počeo dvanaestodnevni rat Izraela protiv Irana. Mehrdad Khameneh nije pristalica iranskog režima. Štoviše, u Iranu je aktivno zagovarao njegovu promjenu, ali rušenje iranskih gradova raketama i avionskim
Srđan Dragojević: Snimao sam 'Anđele' i bježao od mobilizacije
Naš gost po obrazovanju je klinički psiholog i filmski redatelj. Autor je velikih filmskih ostvarenja srpske kinematografije uz devedesetih i dvijetisućitih. Filmovima "Mi nismo anđeli", "Lepa sela lepo gore" i "Rane" Srđan Dragojević etablirao se kao jedan od najvažnijih redatelja generacije koja je autorski sazrijevala u godinama raspada Jugoslavije. Njegov film "Parada" iz 2011. zabilj
Nataša Škaričić: Sredstva javnog zdravstva prelijevaju se privatnicima
Naša gošća je novinarka, koja već desetljećima neumorno istražuje jedan od najzatvorenijih i naosjetljivijih sustava, a to je zdravstvo. Tijekom karijere radila je u vodećim hrvatskim dnevnim listovima, a danas piše u Novostima, tjedniku srpske nacionalne manjine, jednom od posljednjih bastiona dobrog novinarstva u Hrvatskoj. Nataša Škaričić javnosti je otkrila na desetine korupcijskih af
Katarina Peović: Naša budućnost ne izgleda lijepo, možda ćemo biti prisiljeni na otpor
Naša gošća je doktorica znanosti, redovna profesorica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Ona je, također, glazbenica, početkom devedesetih s bendom Maxmet izdala je svoj prvi album Mačke vole grebati. Široka javnost poznaje je kao saborsku zastupnicu, predsjedničku kandidatkinju i udarnu pesnicu Radničke fronte, jedine hrvatske političke stranke koju se bez s
Želimir Žilnik: Kad sam Tita htio izvesti među Srbe, tražio je da mu dam pištolj
Naš gost je veliki filmski redatelj, predstavnik Crnog vala, jednog od najvažnijih i najhrabrijih pokreta u jugoslavenskoj i europskoj kinematografiji. Želimir Žilnik autor je više od šezdeset kratkih i dugometražnih filmova, documentarist koji je pod okriljem novosadske filmske kuće Neoplanta šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća pomjerao granice slobode i iskušavao strpljenj
Lidija Zelović: Rođak mi je bio snajperist u Sarajevu, što da radim s njegovom pričom?
Naša je gošća filmska redateljica, rođena je 1970. godine u Jugoslaviji. U Sarajevu je završila osnovnu i srednju školu, studirala srpsko-hrvatski jezik i jugoslavensku književnost, da bi na lokalnoj televiziji Dobre vibracije započela i novinarsku karijeru. Početkom rata roditelji su je poslali na sigurno, samo na četiri dana, dok se situacija ne smiri. Dani izbjeglištva su se protegli n
Arijana Lekić Fridrih: Volim svoju zemlju više od Thompsona, redovito plaćam porez
Po obrazovanju, naša gošća je kazališna i filmska redateljica, ali šira hrvatska javnost u posljednjih nekoliko godina prepoznaje je uglavnom po njezinim umjetničkim performansima, napose po tihim misama kojima se suprotstavlja takozvanim moliteljima na trgovima hrvatskih gradova. Ona je umjetnica, autorica niza zapaženih projekata koji u fokusu imaju položaj žene u društvu, patrijarhat i
Selvedin Avdić: Proleter - to je bila viteška titula
Naš gost je Salvedin Avdić - novinar, glavni urednik portala žurnal info, publicist i pisac svoga grada. Grad je Zenica, a simboli su joj željezara i kaznionica - zloglasni i nadaleko poznati KaPe dom. O željezari je pisao u intimnoj monografiji Moja fabrika, po kojoj je postavljena i vrlo uspjela kazališna predstava. KP dom je ovjekovječio knjigom grupe autora Kazniona, koju je uredio za
Brano Mandić: Crnogorci se danas duboko stide zbog Konavala i Dubrovnika
Naš današnji sugovornik je novinar i pisac, najčitaniji crnogorski kolumnist i autor kratkih priča objavljenih u zbirci "Feb je čekao olovku". Također, on je slikar, vizualni umjetnik i kulturni radnik. Dolazi nam kao egzotični gost iz zemlje o kojoj znamo malo ili ništa. Njegova analitičnost, spisateljski talent i gospodska distanciranost s koje komentira dnevne događaje i društvene feno
Milorad Pupovac: Očekujemo da se i u Srbiji prizna politička posebnost Srba u Hrvatskoj
S Miloradom Pupovcem razgovarali smo o njegovoj političkoj karijeri, o "srpskom svetu", o studentskim protestima u Srbiji i odnosu hrvatskih Srba s Aleksandrom Vučićem. Razgovarali smo o njegovoj suradnji s HDZ-om i teškim kompromisima, kao i o odnosu SDP-a prema srpskoj manjini od devedesete do danas. Neizbježne su bile i teme o novovjekom ustaštvu i četništvu, o normalizaciji ustaškog p
Boris Buden: Ono što dolazi može biti puno gore od fašizma
Naš gost je filozof, publicist i prevoditelj, autor Barikada, jedne od najznačajnijih knjiga objavljenih u devedesetima, knjige koja je analizirala raspad Jugoslavije i pozivala na pobunu protiv nečovještva. Danas živi na berlinskoj adresi, redovito objavljuje eseje na njemačkom, engleskom i francuskom jeziku o filozofskim, političkim i kulturnim temama vezanim uz bivšu Jugoslaviju, zapad
Nikola Visković: Hrvati i Srbi su posljednja rupa na svirali
Naš gost je umirovljeni profesor teorije prava, dekan splitskog Pravnog fakulteta od 1983. do 1985. godine. Suosnivač je prve ekološke stranke u Hrvatskoj, Zelene akcije Split iz 1989. godine i saborski zastupnik u prvom sazivu sabora od 1990. do 1992. godine. Autor je više od šest stotina znanstvenih i publicističkih tekstova pravne i politološke tematike. Prvi se u Hrvatskoj sustavno ba
Sanja Klempić Bogadi: U deset godina nestala je trećina Srba u Hrvatskoj
Naša gošća je Sanja Klempić Bogadi, demografkinja, znanstena savjetnica na zagrebačkom Institutu za istraživanje migracija. Upravo je objavljena njezina studija pod naslovom Zajednica zaslužuje budućnost, koja otkriva sve o demografskim pitanjima i procesima važnima za Srbe u Hrvatskoj, o njihovom raseljavanju, propuštenim prilikama za održivi povratak, o brojkama koje neumoljivo pokazuju
Vesna Pusić: Amerika nije naš saveznik i neće se vratiti na ono što je bila
Preko deset godina bila je predsjednica treće po snazi parlamentarne stranke u Hrvatskoj. Obnašala je visoke političke dužnosti; bila je potpredsjednica Vlade, ministrica vanjskih poslova i redovna profesorica na Filozofskom fakultetu. Danas je aktivna u radu think tankova kojima je u fokusu interesa svjetska politika. Sveučilišta u Zagrebu. Naša gošća je Vesna Pusić, s kojom ćemo razgov
Šimun Cimerman: Sutjeska je bila njemački Vijetnam. Partizani su se kretali kao nindže.
Naš gost je politolog i avanturist Šimun Cimerman. Bivši vaterpolist, koji se bavi ekstremnim sportovima i organizira pustolovne utrke. Ljubav prema prirodi i pustolovinama svojedobno ga je odvela na područje gdje se od sredine svibnja pa do sredine lipnja 1943. godine odvijala naša najznamenitija bitka II Svjetskog rata - Bitka na Sutjesci. Teško prohodni putevi i staze Šimuna Cimermana
Ivan Šarčević: Papa Franjo bio je teolog naroda
Naš gost je svećenik, franjevački teolog, esejist i publicist Ivan Šarčević. Smatraju ga jednim od najuglednijih franjevaca Bosne Srebrene. Svojedobno je bio tajnik i dekan Franjevačke teologije u Sarajevu, pročelnik Katehetskog ureda Vrhbosanske nadbiskupije i glavni urednik franjevačke mjesečne revije Svjetlo riječi. Samostan svetog Ante na Bistriku, gdje živi i radi, jedno je od žarišt
Slavica Mandić: Igor i ja smo prezirali kolektivne mržnje
Šira javnost našu gošću Slavicu Mandić poznaje kao životnu suputnicu našeg velikog novinara, književnog kritičara i publicista Igora Mandića. Iako je apsolvirala medicinu, izabrala je biti domaćica. I to ne bilo kakva. Slavica Mandić je - bijesna domaćica. Tako se zvala kolumna koju je svojevremeno pisala za Slobodnu Dalmaciju, a pisala je još i za Arkzin, Dan i časopis Zaposlena. Njezini
Hrvoje Hegedušić: Sjećam se ulaska partizana u Zagreb, bili smo presretni
Naš gost je Hrvoje Hegedušić, jedan je od posljednjih živućih predstavnika Zagrebačke škole šansone i skladatelj evergreena koji će živjeti još generacijama. Iz njegove radionice izišla je, primjerice, glazba za Bokeljsku noć, kao i za pjesme Indexa - Sanjam i Da sam ja netko. Kao šansonjer uglazbio je i izvodio brojne pjesme velikih hrvatskih pjesnika, a najpoznatija među njima je Balada
Slobodan Bubnjević: Što će nas prije uništiti: nuklearni rat, eko-katastrofa ili UI?
Naš gost je Slobodan Bubnjević, najugledniji znanstveni novinar u Srbiji, a uz to je još i pisac i publicist. U izdanju Jesenskog i Turka sad je objavio knjigu Alkemija bombe, u kojoj je preko dvadeset toponima - od Manhattana, preko Vinče do Zaporižja - široj javnosti približio atomsku zvijer, koja desetljećima reži iz silosa gdje trenutak za apokalipsu čekaju nuklearne glave. Kako je st
Melita Vrsaljko: Lokalno novinarstvo je kad ti na cesti psuju mater
Naša gošća je već iskusna novinarka i redateljica na početku karijere. Ono što je odlikuje rad je u lokalnoj sredini, što je najteži posao koji novinarka može izabrati. Melita Vrsaljko izabrala je rad u svom zavičaju, u Benkovcu. U pitanju je novinarka koja ne voli kompromise, zbog čega definitivno nije omiljena kod lokalnih vlasti, odnosno kod ljudi kojima istraživačko novinarstvo nije o
Slobodan Blagojević: Srbi i Hrvati govore istim jezikom
Naš gost je Slobodan Blagojević - pjesnik, pisac, prevoditelj, urednik i publicist, dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Do rata je živio i radio u Sarajevu i Beogradu, a od 1992. do 2014. godine u Amsterdamu. Uoči rata bio je aktivan član beogradskog Centra za antiratnu akciju i jedan od osnivača Beogradskog kruga, s kojim se početkom devedesetih suprotstavljao
Siniša Malešević: Bez partizana Hrvatska ne bi postojala
Naš gost Siniša Malešević slovi za jednog od najistaknutijih teoretičara nacije i nacionalizma u svijetu. Profesor je sociologije na University Collegu u Dublinu, član je Irske Kraljevske akademije i vanjski član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Osim nacijom i nacionalizmom, bavi se fenomenom rata i organiziranog nasilja. Njegove knjige prevedene su na 14 svjetskih jezika
Ante Lešaja: Stvorili smo društvo grabeži, halapljivosti i samoživosti
U novoj epizodi Zavidavanja gost je Ante Lešaja, ekonomist, umirovljeni sveučilišni profesor i autor studija o uništavanju knjiga i spomeničke baštine u Hrvatskoj od devedesetih godina prošlog stoljeća do današnjih dana. Lešaja je rođen 1931 godine u Korčuli, zapamtio je talijansku i njemačku okupaciju otoka, zapamtio je smrt 350 mladića Prekomorske brigade koji su branili Korčulu. Nakon
Lovro Krnić: U Hrvatskoj djeluju skrivene, vrlo ekstremne neonacističke organizacije
U slobodno vrijeme, kad ne radi posao za koji je plaćen, naš gost je antifašistički aktivist. Jedan je od utemeljitelja Antifašističkog vjesnika, medija koji se bavi poviješću antifašističke, odnosno partizanske borbe u Hrvatskoj. Već godinama strpljivo i uporno razotkriva laži koje se svakodnevno plasiraju u svrhu povijesnog revizionizma. Kad je kontroverzni redatelj Jakov Sedlar snimio
Predrag Finci: Oni koji u ratu više pretrpe, manje o tome govore
U svijet umjetnosti zakoračio je kao glumac, u kazalištu, ali i pred kamerama Fadila Hadžića u filmu Sarajevski atentat snimljenom 1965. godine. Ipak, odlučio se na akademsku karijeru pa je doktorirao filozofiju i postao redovni profesor estetike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Jedan je od osnivača PEN centra Bosne i Hercegovine i član Hrvatskog filozofskog društva. Početkom devedese
Mirjana Rakić: Izraelski vrh želi da Palestinci nestanu, ali oni nemaju gdje
Duže od četrdeset godina ona prati i analizira prilike u međunarodnim odnosima. Na Televiziji Zagreb, koja će kasnije postati Hrvatska televizija, od 1982. godine počela je raditi kao novinarka redakcije vanjske politike. Pet godina kasnije u Tunisu će imati priliku upoznati i razgovarati s vođom PLO-a Jaserom Arafatom. Bilo je to vrijeme prve palestinske intifade, ustanka protiv izraelsk
Aleksandra Wojtaszek: Poljaci su zbog Hrvatske u šoku!
Naša gošća je poljska znanstvenica, docentica zaposlena na Jagelonskom sveučilištu u Krakowu, gdje je završila studij kroatistike i doktorirala književnost. Zaljubljena je u Hrvatsku, izvrsno vlada jezikom, upoznala je sve krajeve naše zemlje, ovdašnje ljude i običaje. Kao prevoditeljica, s pjesnikinjom Monikom Herceg dobila je ugledno poljsko priznanje Europska pjesnikinja slobode. Prije
Mile Rupčić: U Hrvatskoj je najlakše napasti Srbe
Naš gost nekoć je bio najpoznatiji zagrebački Likota. Od početka sedamdesetih prisutan je na glumačkoj i estradnoj sceni. Pjevajući kako je volio Liču 1972. godine osvojio je nagradu za šansonu na Zagrebačkom festivalu, glumio je u kazalištu i na filmu, a onda naprasno odlučio otići. U Ameriku, za djedom Peteom, onim iz pjesme Pete i to je Amerika, koju je proslavio kultni zagrebački rock
Nenad Marjanović: U Puli ne bih bez straha pjevao Bella Ciao
Naš gost je prije svega punker. Svirao je kao basist kultnog pulskog benda KUD Idijoti, što će mu obilježiti cijeli život. Nakon punka posvetio se medijima: okušao se kao radijski voditelj, kolumnist i izdavač. Mali mrak - emisija koju je na Radiju Maestral producirao s bubnjarom Idijota Diegom Bosuscom Pticom - ostat će zapamćen kao najduhovitija i jedna od najslušanijih emisija u radijs
