Zvukmark - zabilježeno zvukom
Zvukmark – zabilježeno zvukom podcast je Knjižnice Božidara Adžije koji promovira bogati fond društveno-humanističkih znanosti. U razgovorima gostuju poznate i javne ličnosti iz različitih područja kulture i znanosti. Cilj je poticati i razvijati kulturu čitanja te približiti knjižnične sadržaje široj publici. Knjižnicu se pritom želi pozicionirati kao modernu, inovativnu i učinkovitu ustanovu. Podcast je dio nastojanja Knjižnica grada Zagreba da širenjem usluga pridonese zadovoljstvu korisnika.
Epizode
Metropolitana: skriveno blago hrvatske baštine: vlč. Vladimir Magić
U novoj, sedmoj, sezoni podcasta Zvukmark - zabilježeno zvukom razgovarali smo o Metropolitanskoj knjižnici Zagrebačke nadbiskupije koja gotovo tisuću godina čuva najbogatiji i najvrjedniji povijesni knjižni fond u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe. Metropolitanska knjižnica je stoga mnogo više od knjižnice – ona je čuvar hrvatskog kulturnog i povijesnog pamćenja te jedno od važnih, ali često skriv
Razgovor koji povezuje: mir i empatija u fokusu: dr. sc. Valentina Otmačić
Ovogodišnjom temom jubilarne 15. „Noći knjige“ potiče se na razmišljanje o miru, o snazi nježnosti, o razgovoru koji zbližava ljude te o empatiji koja raste iz razumijevanja vlastitog i tuđeg unutarnjeg svijeta. Mir i empatija podsjećaju nas da je čovjek najjači kada razumije drugoga i kada bira dijalog umjesto sukoba. U svijetu buke i podjela, upravo su mir i suosjećanje temelj zajedništva i huma
Priče, rat i književnost: Robert Međurečan
Kada jedna knjiga unutar mjesec dana osvoji dvije relevantne domaće književne nagrade, to je jasan pokazatelj njezine istaknute uloge u književnoj sezoni. Upravo se to dogodilo romanu Tako neka bude Roberta Međurečana, koji je prvo ovjenčan Nagradom Ksaver Šandor Gjalski, a odmah potom i Nagradom Janko Polić Kamov. Tim neobično zgusnutim priznanjem, njegov je autor gotovo preko noći postao jedno o
Što sve skriva izložba o Hrvatskom kraljevstvu?: dr. sc. Dino Milinović
Jedan od najvažnijih događaja u godini obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva je izložba „U početku bijaše kraljevstvo“, postavljena u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu koja traje do 15. ožujka 2026. godine. Ovom se izložbom predstavljaju ključne sastavnice hrvatske državnosti, od prvih narodnih vladara pa sve do moderne hrvatske države. Prvi put od samostalne Hrvatske na jednom se
Leks - nekad i danas: dr. sc. Bruno Kragić
Leksikografski zavod Miroslav Krleža središnja je hrvatska ustanova koja neprekinuto radi već 75 godina, od osnutka 1950. godine. Osnivanje je potaknuo književnik i erudita Miroslav Krleža koji je bio i dugogodišnji ravnatelj, a od 1984. godine Zavod nosi njegovo ime. Riječ je o ustanovi koja izrađuje brojne enciklopedije, leksikone, atlase, rječnike i bibliografije koje su vjerodostojni izvori zn
Čitanje u eri umjetne inteligencije: kako UI mijenja navike: dr. sc. Danko Plevnik
Čitanje otvara vrata u nove svjetove, razvija jezik, obogaćuje rječnik i potiče na kritičko razmišljanje. Također, pomaže u opuštanju i smanjenju stresa te gradi empatiju i dublje razumijevanje sebe i drugih. U vremenu novih digitalnih tehnologija knjiga je dragocjen prostor za mir, koncentraciju i vlastiti rast. U mjesecu kada se obilježava Dan knjižnica i kada se održava međunarodni sajam knjiga
Zašto naša budućnost ovisi o knjižnicama i knjižničarima?: dr. sc. Ivana Hebrang Grgić
Povijesni pregled razvoja knjižnica vodi do zaključka kako su knjižnice od samog začetka bile središte informacija, bitna komunikacijska središta. Osim što su služile za prenošenje i pohranjivanje informacija, bile su temeljne ustanove koje su pomogle napredak suvremenog društva, služile kao središta čuvanja ljudskog postignuća i temelj za razvoj društva u budućnosti. Knjižnice danas imaju ključnu
Dug život kratke priče: Maja Car
Prvu epizodu nove, šeste sezone, Zvukmarka – zabilježeno zvukom, podcast razgovora Knjižnice Božidara Adžije, posvetili smo Večernjakovoj kratkoj priči. Navršilo se 60 godina otkako su dnevne novine Večernji list 1964. godine započele objavljivati kratke priče domaćih i stranih autora. Natječaj za kratku priču pokrenut je 1966. godine, a traje do danas. Nosi ime po akademiku Ranku Marinkoviću, dug
125 godina djelovanja DHK-a
Društvo hrvatskih književnika prva je profesionalna organizacija književnika u Hrvatskoj. Posvećeno je očuvanju, promicanju i razvoju književnog stvaralaštva, ujedno pružajući mogućnost autorima da kroz pisanu riječ obogate kulturnu baštinu i inspiriraju buduće naraštaje.Društvo je započelo s djelovanjem na samom početku burnog 20. stoljeća, upravo u razdoblju hrvatske moderne kada su postavljeni
Književni petak - tradicija koja živi: Pavle Bonča
Prije točno 70 godina, te 1955., radi popularizacije knjige i čitanja, održala se prva tribina Književni petak u čitaonici Radničke biblioteke, danas Knjižnice Božidara Adžije, na kojoj je gostovao Vladan Desnica. Narednih godina izmjenjivala su se gotovo sva eminentna imena hrvatskih autora, kroz razgovore književnika s publikom, a Tribina je pomicala granice ugostivši mnoge strane ugledne pisce.
Animalistički imaginarij: dr. sc. Suzana Marjanić
Čovjek svoj svijet dijeli sa životinjama od prapovijesti do današnjih dana. Kao čovjeku najbliža bića, životinje su neizostavno prisutne u svim aspektima ljudskog opstanka i izričaja. Njihova prisutnost u mitovima, legendama i umjetničkim djelima svjedoči o snažnom utjecaju na ljudsku kulturu. O animalistici, koja je tema ovogodišnje manifestacije Noć knjige, u novoj epizodi podcasta Zvukmark - za
Karikatura - crtež koji govori više od riječi: Nikola Plečko
U povodu izložbe u Knjižnici Božidara Adžije „Književnostu karikaturi“: izbor radova s 29. Međunarodne izložbe karikatura, u podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom, ugostili smo Nikolu Plečka, predsjednika Hrvatskog društva karikaturista. Hrvatski karikaturist, ilustrator i grafički dizajner, najširoj javnosti poznat kao Nik Titanik, već dugi niz godina svakodnevno bilježi društvene anomalije. Pro
Vijenac – književni list za sve generacije: Goran Galić
Književni list za umjetnost, kulturu i znanost Vijenac,
u okrilju Matice hrvatske, obnovljen je na sam Božić 1993. godine na tragu slavnog Šenoinog „Vienca“ iz 19. stoljeća. Kao dvotjednik redovito donosi relevantne vijesti iz svijeta kulture, umjetnosti, znanosti, kritike kazališnih predstava i koncerata, kolumne, ulomke iz romana poznatih pisaca, neobjavljenu poeziju, prikaze novih izdanja stran
Što znamo danas o Mariji Radić?: Bruno Šagi
Među suprugama hrvatskih velikana koje su i same bile istaknute javne djelatnice posebno mjesto pripada Mariji Radić, supruzi Stjepana Radića kojem je bila ne samo oslonac u privatnom životu, nego i najbliža suradnica u njegovom političkom, prosvjetiteljskom i publicističkom radu. Osim brige oko obitelji i vođenja obiteljske knjižare, Marija se bavila i politikom u vrijeme kad su se žene tek boril
Čarobni svijet bajke danas: dr. sc. Nada Kujundžić
Ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige posvećen je pripovijedanju i kazivanju (storytellingu), posebice onih književnih vrsta koje pripadaju usmenoj književnosti poput bajki ili legendi. Zato smo drugu epizodu pete sezone podcasta Zvukmark – zabilježeno zvukom posvetili ovoj temi, a u goste pozvali, dr. sc. Nadu Kujundžić, folkloristicu i filologinju, čiji su znanstveni interes bajke i njihove adaptac
Festival svjetske književnosti – izazovi i odjeci: Seid Serdarević
Prvu epizodu nove, sada već pete, sezone podcasta Zvukmark – zabilježeno zvukom Knjižnice Božidara Adžije otvorili smo razgovorom o Festivalu svjetske književnosti koji se održao od 1. do 7. rujna 2024. U goste smo pozvali programskog direktora Festivala i glavnog urednika izdavačke kuće Fraktura Seida Serdarevića, koji se i ove godine našao pred mnogim organizacijskim izazovima. Tko je sve gostov
Petar Šegedin: poklonik i apostol riječi : dr. sc. Ana Batinić
Petar Šegedin punih je šest desetljeća bio aktivan u hrvatskom kulturnom, javnom i književnom životu. Zauzimao se za dignitet koji treba imati hrvatska književnost, koju je podignuo na razinu „europske“, čime je zavrijedio da obilježimo 115. obljetnicu rođenja i pritom podsjetimo na njegovu književnu veličinu. Stoga smo u novoj epizodi podcasta Zvukmark – zabilježeno zvukom ugostili dr. sc. Anu Ba
Slučaj vlastitog književnog uspjeha: Kristian Novak
Cijenjen, voljen i hvaljen kako od opće publike, tako i od književnih kritičara i stručnih žirija, Kristian Novak jedan je od najpopularnijih domaćih književnika danas. S dva sjajno prihvaćena romana „Črna mati zemla“ i „Ciganin, ali najljepši“ u recepcijskom je smislu napravio svojevrstan kvantni skok na našoj književnoj sceni. Posljednji roman „Slučaj vlastite pogibelji“ nalazi se na listama naj
Knjiga i zašto čitati? : Matija Štahan
Knjiga je danas, kao i u velikom broju teških i kriznih situacija, često mjesto inspiracije i nade. U kakvoj literaturi pronalazimo motivaciju za promjene i mijenjanje sebe? odgovor na to, ali i na puno više ponudio nam je književni komparatist i društveno-politički komentator Matija Štahan u novoj epizodi podcasta Zvukmark – zabilježeno
zvukom. Razgovor je vođen u povodu književne manifestacije N
Žensko pismo – poseban žanr? : prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić
„Žene su stvarni kreatori društva.“ - Harriet Beecher Stowe
Žensko pismo u teoriji i povijesti književnosti ima točno određeno značenje bez obzira na to što se sintagma kolokvijalno upotrebljava kako bi se opisalo nastojanje autorica da u književnosti progovore autonomnim glasom. Ta borba za autonomiju iskazivanja vlastitih ideja usko je povezana s borbom žena za svoja prava u najširem smislu, a
Suvremenost glagoljice : prof. dr. sc. Darko Žubrinić
Glagoljica je povijesno hrvatsko pismo kojim su Hrvati bilježili svoj materinski jezik već na prijelazu iz 10. u 11. stoljeće, a na temelju kojega smo danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu. Ususret Danu glagoljice i glagoljaštva, 22. veljače, te povodom izložbe Čudo hrvatske glagoljice koja je postavljena u suradnji s Društvom prijatelja glagoljice u prostorima Knjižnice Božidara A
Današnji svijet očima povjesničara : dr. sc. Tvrtko Jakovina
Knjiga hrvatskog povjesničara Tvrtka Jakovine „Svijet bez katarze“ (Fraktura, 2023.) povod je novoj epizodi podcasta Zvukmark – zabilježeno zvukom. Izborom tekstova, koji su uglavnom pisani za „Magazin Jutarnjeg lista“ i za tjednik „Globus“, autor širem čitateljstvu daje uvid u važna zbivanja na političkom planu u 20. i 21. stoljeću uključujući dva svjetska rata, Tršćansku krizu, Oktobarsku revolu
Zašto je književni prijevod izazov? : Lea Kovács
Književno prevođenje, odnosno prevođenje umjetničkih tekstova, bilo da je riječ o prozi, poeziji ili drami, razlikuje se od ostalih vrsta prevođenja. Moglo bi se reći da je to jedan od najtežih oblika prevoditeljske djelatnosti, ako ne i najteži, budući da proces književnog prevođenja od prevoditelja zahtijeva i mnoga druga znanja i vještine osim izvrsnog poznavanja jezika. Kad je u pitanju prijev
ZKM-ovih 75 : Snježana Abramović Milković
Zagrebačko kazalište mladih i nakon svojih 75 godina postojanja uraslo je u povijest hrvatskog glumišta. Postalo je najvažnije mjesto oblikovanja suvremenog dramskog i kazališnog odgoja, uz profilirani pedagoški rad s mladima. Kazalište je do danas zadržalo i razvijalo svoju poetiku i umjetničku autonomiju te postalo prepoznatljivo kazalište i na europskim scenama, na kojima ZKM-ovci često gostuju
Ljetna filmska turneja : Marijana Jakovljević
Hrvatska je domaćin desecima filmskih festivala tijekom cijele godine, ali kako počinje ljetna sezona, najprestižniji zauzimaju središnje mjesto.
Neki se festivali odvijaju na nevjerojatnim lokacijama, od utvrđenog grada na vrhu brda do rimskog koloseuma. Od Splita, Brača do Opatije, Pule i Motovuna, preko Zagreba do Vukovara i natrag, filmski festivali nude ponešto za svakog filmofila, pa i turi
Nova čitanja Matoša : akademkinja Dubravka Oraić Tolić
Ova je godina u znaku velikih književnih obljetnica. Obilježavamo obljetnice Miroslava Krleže, Dinka Šimunovića, Marije Jurić Zagorke, a nama posebno zanimljiva je ona Antuna Gustava Matoša. Dana 13. lipnja 2023. slavimo 150. obljetnicu rođenja ovog hrvatskog pjesnika, novelista, feljtonista, esejista i putopisca. Idealan je to bio povod, kao i izložba u Knjižnici Božidara Adžije, da nam gošća u p
Ste se zriktale! : Martina Novosel
U 60-im godinama 20. stoljeća koje se pamte kao turbulentne i po mnogočemu prijelomne, dolazi do društvenog, političkog, gospodarskog i kulturnog uzleta. Osim u arhitekturi, to su bile plodonosne godine i u likovnoj umjetnosti, glazbi, kazalištu, filmu, ali i modi. Šezdesete godine 20. stoljeća navode se kao godine značajnih i uzbudljivih promjena u gradskom odijevanju. Izložba „Ste se zriktale!“
Umjetna inteligencija: nužnost ili izbor? : akademik Bojan Jerbić
Tema je ovogodišnje Noći knjige, 2023. godine, umjetna inteligencija, pojava koja već godinama predstavlja tehnološki, društveni, etički i filozofski izazov. Kako se postižu sve veći uspjesi na tom području tako nas ovaj fenomen sve više privlači. No danas kao da prevladava sve veći informacijski jaz između onih koji se tom tehnologijom bave i onih koji će tu tehnologiju, htjeli ne htjeli, čini se
Koliko znamo o feminizmu? : dr. sc. Maša Grdešić
Žene su kroz čitavu povijest bile obespravljene, stigmatizirane i ponižavane. Dominacija muškaraca koja ženama nije pružala jednake prilike dovela je do formiranja novog društvenog pokreta i svjetonazora koji se zalagao za unaprjeđenje položaja žena u svim područjima života. Feminizam je bitno promijenio položaj žene u odnosu na status kakav je imala u društvu prije pojave feminističke ideologije.
Jezik naš svagdašnji : mr. sc. Nives Opačić
Materinji ili materinski jezik prvi je jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. Stručnjaci ističu da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja. UNESCO je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine na prijedlog države Bangladeš donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika koji se obilježava kao jedan od najvažnijih simbola kulturnog
Moć muzeja : dr. sc. Barbara Vujanović
U petak 27. siječnja 2023. održat će se osamnaesta po redu Noć muzeja, manifestacija koja je započela 2005. godine s nekolicinom zagrebačkih muzeja, a koja je tijekom proteklih godina prerasla u najznačajniju nacionalnu manifestaciju hrvatskih muzeja. Prigodan program organizira se svake godine zadnji petak u mjesecu siječnju od 18 sati do jedan sat iza ponoći uz besplatan ulaz u muzeje, galerije
Duh Božića : don Anton Šuljić
Posljednju epizodu Zvukmarka – zabilježeno zvukom, podcast razgovora Knjižnica grada Zagreba, Knjižnice Božidara Adžije u ovoj kalendarskoj godini posvetili smo najradosnijem kršćanskom blagdanu – Božiću. Došašće je vrijeme kojim započinje nova liturgijska godina te razdoblje intenzivne priprave za svetkovinu Božića. Tom prigodom sugovornika smo pronašli u don Antonu Šuljiću. S njim smo razgovaral
Iz nakladničkog kuta : Branko Čegec i Ivan Sršen
Novu epizodu Zvukmarka – zabilježeno zvukom, podcast razgovora Knjižnica grada Zagreba, Knjižnice Božidara Adžije posvećujemo nakladništvu u Hrvatskoj. Što nakladnicima znače sajmovi knjiga, koji su najveći problemi s kojima se danas susreću, je li se knjižni sektor oporavio od krize i još o puno toga razgovarali smo s Brankom Čegecom iz nakladničke kuće Meandar Media i Ivanom Sršenom iz nakladnič
Znatiželja čitanja i mladi danas : dr. sc. Anita Peti-Stantić i Vedrana Stantić
U svakodnevnom životu suočavamo se s izjavama kako danas djeca i mladi sve manje čitaju. Bilo da je riječ o književnim djelima ili pak o časopisima, mladi i djeca sve manje i manje posežu za papirnatim oblicima pisanih tekstova i gubi se interes za čitanjem. U vrtlogu današnjice, ponajviše moderne tehnologije, uporaba mobilnih uređaja i računala uzima sve više maha te se tako stvara svijest o nebi
Zašto je važno čitati : Karolina Zlatar Radigović
Hrvatsko čitateljsko društvo nacionalna je udruga koja u svrhu promicanja i istraživanja čitanja provodi niz programa, a svake godine u povodu Međunarodnog dana pismenosti, 8. rujna, organizira stručni skup s ciljem okupljanja stručne javnosti i poticanja rasprava o pismenosti(ma) i dobrobitima čitanja u hrvatskom društvu. Ove godine, u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe, Školskom knjigom
Glazbena šetnja kroz razgovor : dr. sc. Nada Bezić
Glazba je svuda oko nas; ispunjava nam trenutke dok ju slušamo na radiju ili bluetooth zvučniku, vodi glavnu riječ u napetoj sceni neke Netflix serije, pokreće nas na ples, ispunjava magijom dok smo na nekom koncertu…
U mnogim zemljama svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, 21. lipnja obilježava se Svjetski dan glazbe. Ideja je američkog glazbenika Joela Cohena koji je još 1976. godine predložio takvu ma
Zagreb, moj grad : Biserka Rajković Salata
Novu epizodu Zvukmarka – zabilježeno zvukom, podcast razgovora Knjižnica grada Zagreba, Knjižnice Božidara Adžije posvećujemo glavnom gradu Republike Hrvatske u povodu Dana grada Zagreba koji obilježavamo 31. svibnja.
Za ovu prigodu ugostili smo Biserku Rajković Salata, vlasnicu i glavnu urednicu časopisa Zagreb, moj grad, koji izlazi već punih 15 godina.
Bogatim prilozima u visokokvalitetnom tisk
Sloboda riječi : Velimir Visković
Ususret manifestaciji Noć knjige 2022. koja temom propituje slobodu te knjigu kao prostor slobode, u 8. epizodi Zvukmarka – zabilježeno zvukom, razgovarali smo s hrvatskim književnim kritičarom, esejistom i leksikografom Velimirom Viskovićem. Sloboda, individualna prije svega, uvjet je napretka u modernom društvu, prema britanskom filozofu Johnu Stuartu Millu. Bez slobode nema prostora za razvoj t
Prevoditeljski portret : Mia Pervan
Prevođenje je prije svega komunikacija, dijalog između dvaju ponekad nespojivih kulturnih, književnih i jezičnih sustava. Prijevodi zauzimaju prostor pripadne nepripadnosti i tako dvije često različite književnosti povezuju u međuknjiževnu zajednicu, omogućujući im da uspostave kontakt i utječu jedna na drugu.
Prijevod, ako želi biti uspješan, u sebi nosi elemente obiju kultura, književnosti, jezi
Glagoljica – svjedočenje hrvatskog identiteta : dr. sc. Vida Vukoja
Glagoljica je prvo pismo kojim su Hrvati bilježili svoj materinski jezik već u 10./11. st., a koje je oduvijek imalo važno mjesto u hrvatskoj povijesti.
U godini kada Staroslavenski institut, središnja hrvatska akademska ustanova za istraživanje hrvatske glagoljice i glagoljaštva, obilježava 70 godina postojanja, ususret Danu glagoljice i glagoljaštva, 22. veljače, te u povodu izložbe Glagol
Što sve veže Hrvate i Čehe? : Marijan Lipovac
Hrvati i Česi dva su prijateljska slavenska srednjoeuropska naroda čije se prijateljstvo gradilo stoljećima. Mnogi su doprinosili izgradnji takvog dobrog odnosa stvarajući čvrst most između dviju zemalja, koji je opstao unatoč prostornoj udaljenosti i svim iskušenjima tijekom povijesti.
Ususret 30. obljetnici osnutka Hrvatsko-češkog društva u podcast razgovorima Zvukmark – zabilježeno zvukom gost
Svevremenski Šenoa : dr. sc. Suzana Coha
Godina čitanja 2021. ujedno je i godina kada se navršava 140. obljetnica smrti Augusta Šenoe. O njegovom stvaralaštvu, u podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom, razgovarali smo sa Suzanom Coha, izvanrednom profesoricom na Katedri za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Suzana Coha, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti i komparativn
Hrvatska matica iseljenika i 70 godina neprestanog rada : Vesna Kukavica
Hrvatska matica iseljenika ključna je nacionalna ustanova, koja ove godine obilježava 70 godina od osnutka, s misijom očuvanja hrvatskog nacionalnog, jezičnog i kulturnog identiteta među pripadnicima hrvatskog naroda izvan domovine. Djeluje u odjelima za školstvo, znanost i sport, hrvatske manjine, nakladništvo, kulturu te informacijski odjel za iseljeništvo. Matica godišnje realizira oko šezdeset
Let s Gavranom : Miro Gavran
U podcast razgovorima Zvukmark – zabilježeno zvukom ugostili smo jednog od najizvođenijih suvremenih pisaca, Miru Gavrana. Povod je Mjesec hrvatske knjige i Godina čitanja, kao i 500. obljetnica objavljivanja Judite Marka Marulića, te 20 godina od objave Gavranova romana Judita.
Miro Gavran postigao je impozantan uspjeh svjetskih razmjera. Njegova djela prevedena su na više od 40 jezika, a imao je
Što znamo o mladima danas? : dr. sc. Marko Kovačić
Mladi kao društvena skupina česta su tema u javnosti, no i dalje nas zanima koji su potencijali mladih u Hrvatskoj i šire. U povodu izložbe Mladi – borba koja ne prestaje! koja je postavljena u Knjižnici Božidara Adžije u novoj sezoni Zvukmarka ugostili smo dr. sc. Marka Kovačića, vjerojatno najupućenijeg sugovornika za temu politika za mlade i mladih općenito u Hrvatskoj, iz Centra za omladinska
Jučer-danas-sutra biblioterapije : dr. sc. Davor Piskač
Dr. sc. Davor Piskač rođen je 1968. godine u Zagrebu gdje je završio Matematičko-informatičku gimnaziju. Diplomirao je na Odjelu za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu 1995., a magistrirao 2002. godine. Doktorirao je 2004. g. s disertacijom Književnoteorijski pogledi praškog strukturalizma. Studirao je i na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove. Od 2008. g. zaposlen je na Fa
Farmaceutska baština - Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU : gošće prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić i Silvija Brkić Midžić
Hrvatski muzej medicine i farmacije djeluje kao prvi muzej znanosti u sklopu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2015. godine. Muzej omogućava preglednu komparaciju dosega hrvatske medicine s dosezima medicinskih znanosti drugih zemalja te uključivanje Hrvatske u svjetsku mapu muzeja medicine. Inicijalni fundus Muzeja čini vrijedna Zbirka za povijest medicine i farmacije, a čine je raznovr
Hrvatsko društvo - stanje i vizije : gost dr. sc. Branko Ančić
Institut za društvena istraživanja bavi se spoznajno i društveno značajnim, temeljnim i primijenjenim znanstvenim istraživanjima društva, posebice istraživanjima socijalne stratifikacije, prostora, mladih, obrazovanja, znanosti, kulture i religije. Unutar Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu djeluju četiri znanstvenoistraživačka centra koji provode uža tematska istraživanja iz područja so
Čitanje kao lijek : dr. sc. Ljiljana Sabljak
Kako čitanje može zaliječiti duh i tijelo, što je to biblioterapija i jesu li knjižnice mjesta za liječenje duše - o svemu tome, a i više razgovarali smo u trećoj epizodi Zvukmarka s dr. sc. Ljiljanom Sabljak, koja se već niz godina bavi vođenim, ciljanim čitanjem, a sve to povodom jubilarne Noći knjige.
Kako je dr.sc. Ljiljana Sabljak u svojoj profesionalnoj karijeri imala bogato iskustvo s razni
"Sladki naš kaj" – o kajkavskom književnom jeziku : gosti dr. sc. Željko Jozić i dr. sc. Željka Brlobaš
Povodom izložbe „Sladki naš kaj“ koja je postavljena u Knjižnici Božidara Adžije, u drugoj epizodi ugostili smo dr. sc. Željka Jozića, ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i dr. sc. Željku Brlobaš, voditeljicu projekta Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika.
Dr. sc. Željko Jozić govorio je o temeljnim djelatnostima i projektima Instituta za hrvatski jezik i jeziko
Hrvatska i svijet : gost Božo Kovačević
U prvoj epizodi pod nazivom Hrvatska i svijet pod nazivom Hrvatska i svijet, predstavljamo filozofa i političara Božu Kovačevića s kojim razgovaramo o njegovom bogatom znanstvenom i kulturno-političkom radu. Profesor Kovačević bio je veleposlanik u Ruskoj Federaciji, nekadašnji je saborski zastupnik i ministar u Vladi RH, ali i jedan od osnivača časopisa Gordogan i kolumnist u političkom magazinu
